Ruski susedi u baltičkom regionu sa zabrinutošću prate njegove izjave, izveštava Dojče vele.

Nekoliko članica NATO-a je ostalo po strani u proteklih nekoliko nedelja američko-izraelskog rata protiv Irana.

Dok su neki američki saveznici oprezno uskratili podršku vojnoj akciji, a drugi su potpuno zabranili korišćenje svoje vojne infrastrukture, baltičke države su zauzele drugačiji pristup.

Sve tri zemlje su opisale operaciju „Epski bes“ kao razumljivu s obzirom na iranski nuklearni program, pretnje susednim zemljama i njegovu podršku ruskoj agresiji protiv Ukrajine, prema rečima letonskog predsednika Edgarsa Rinkevičsa.

Baltički lideri su takođe pozdravili atentat na vrhovnog vođu Irana krajem februara, rekavši da to vide kao novu priliku za iranski narod da sam odredi svoju budućnost.

Estonija je signalizirala spremnost da razmotri raspoređivanje svojih brodova za razminiranje u Ormuskom moreuzu.

Litvanija je otišla dalje, izražavajući spremnost da obezbedi trupe kako bi pomogla Vašingtonu, ako bi takav zahtev bio upućen.

Obrazloženje za ovu podršku najbolje je artikulisao predsednik Litvanije Gitanas Nauseda.

- Ne možemo s jedne strane reći da je prisustvo američkih trupa na teritoriji Litvanije nešto što se uzima zdravo za gotovo i jednostavno to uzimati zdravo za gotovo, a kada nas zamole da doprinesemo međunarodnim misijama, kažemo da nas se to ne tiče - rekao je on litvanskim medijima.

Baltičke države vide podršku SAD, svom najmoćnijem savezniku, kao ključnu za sopstvenu bezbednost, posebno imajući u vidu pretnju koju predstavlja Rusija.

Baš ove nedelje, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, upozorila je baltičke zemlje na „ozbiljne posledice“ zbog navodnog korišćenja njihovog vazdušnog prostora za dronove koji napadaju Rusiju.

Optužbe koje sve tri zemlje kategorično poriču.

Izbegavanje iritiranja Donalda Trampa

Od izbijanja rata u Iranu, baltičke države su se ponovo pozicionirale kao „primerni saveznici“.

Zajedno sa Poljskom i zalivskim državama, tako ih je opisao američki ministar odbrane Pit Hegset.

Poput Poljske, baltičke države su bile među prvim članicama NATO-a koje su odgovorile na poziv američkog predsednika za povećanje izdataka za odbranu i sada su među liderima u alijansi.Poljska je 2025. godine izdvojila 4,5% BDP-a za odbranu, Litvanija 4%, Letonija 3,7%, a Estonija 3,4%.

U poređenju sa tim, Sjedinjene Države su potrošile 3,2% BDP-a.

Sergejs Potapkins iz Letonskog instituta za međunarodne odnose opisao je politiku kao „utvrđenu stilsku prepoznatljivost“, usmerenu na „pokušaj da se ne iritira Donald Tramp kako bi se pristup baltičkim državama koji postoji od 2022. godine održao što je duže moguće“.

Trenutni pristup, odvraćanje zastrašivanjem, pretpostavlja da se protivnik neće usuditi da napadne članice NATO-a ako je uveren da ne može da postigne svoje ciljeve.

Kao što su bivši američki predsednik Džo Bajden i evropski lideri više puta izjavili, NATO je spreman da brani svaki centimetar svoje teritorije.Planiranje za nepredviđene situacije Trampove skeptične primedbe o učešću u odbrani saveznika NATO-a nisu bile iznenađenje u baltičkim državama.

Anketa sprovedena 2025. godine u Letoniji, na primer, pokazala je da samo 43% ispitanika veruje, ili je sklono verovanju, da bi NATO bio spreman da se bori za zemlju ako bude napadnuta, dok je 41% smatralo da je to malo verovatno.

Ova svest o sopstvenoj odgovornosti za odbranu podstakla je razvoj nacionalnih gardi u baltičkim državama.

To su dobrovoljne odbrambene snage zadužene za sprečavanje okupacije regiona u slučaju ruskog napada.

Sigita Struberga, generalni sekretar Letonske transatlantske organizacije, rekla je da Letonci sve više shvataju da ne postoji posebna vojska NATO-a, već da je „NATO mi“.

- Uzimajući u obzir broj onih koji služe obavezni vojni rok i profesionalnu vojsku, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda - rekla je Struberga za DW.

Jačanje prisustva NATO-a

Kao deo priprema za smanjeno učešće SAD u NATO-u, Potapkins ističe raspoređivanje savezničkih vojnih kontingenata iz drugih zemalja.

Takve snage su stacionirane u svakoj od baltičkih država.

U Litvaniji, to uključuje nemačku 45. oklopnu brigadu. Trenutno broji oko 1.800 vojnika, a postoje planovi da se poveća na 4.800 vojnika i 200 civilnog osoblja do 2027. godine.

Kanadska multinacionalna brigada u Letoniji ima oko 2.000 pripadnika.

Oko 1.500 vojnika je stacionirano u Estoniji kao deo multinacionalne borbene grupe koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo.

- Povećanje kontingenta je sada glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima sa partnerima. Ovo je jedan od onih slučajeva kada je više bolje - kaže Potapkins.

Pored toga, Potapkins tvrdi da baltičke države treba brzo da deluju kako bi pripremile svoju vojnu infrastrukturu u slučaju da Sjedinjene Države revidiraju svoju ulogu u NATO-u.

Ako se to dogodi, drugi saveznici NATO-a će se verovatno fokusirati na sopstvenu bezbednost.

(Dojče vele)