Atlantida
Foto: Printscreen/Craiyon AI


Mađarski ministar za evropske poslove Janoš Boka izneo je provokativne stavove o trenutnoj situaciji unutar Evropske unije. Na nedavnoj Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti upozorio je da EU može nestati poput legendarnog grada Atlantide.

Prema Bokovim rečima, Evropska unija je izgubila kompas, napustivši svoje hrišćanske korene i suštinu slobode govora i tolerancije. On je istakao kako je Brisel skrenuo s puta, zaboravljajući prave vrednosti koje su izgradile evropsku civilizaciju.

"Izgubljeni suverenitet, nestale nacije, napuštene vrednosti se ne vraćaju," izjavio je Boka, naglašavajući da će buduće generacije slušati o Evropi koja je nekad postojala, baš kao što se danas priča o Atlantidi. Ova metafora ukazuje na ozbiljnost situacije i podseća nas na to koliko su važne vrednosti koje čine temelje Evrope.


U svom govoru, Boka je ukazao na sukob među dve vizije evropske budućnosti: patriotski pravac koji teži očuvanju suvereniteta država i tradicionalnih vrednosti, nasuprot federativnom pravcu koji se zalaže za centralizaciju moći u Briselu. On je naglasio da evropska civilizacija počiva na vrednostima koje potiču iz judeo-hrišćanskih i humanističkih korena, a da Brisel, ako se protivi ovim vrednostima, svestan ili ne, razgrađuje samu srž evropske kulture.

Mađarska se suočava sa stalnim pritiscima evropskih institucija zbog navodnih problema sa vladavinom prava i korupcijom. Međutim, Boka je ukazao na dublje uzroke ovih pritisaka — Mađarska je odlučila da istakne nepravilnosti unutar Brisela, što nije prošlo neopaženo. 

Mađarski premijer Viktor Orban otišao je još dalje u svojim izjavama, nazivajući Evropsku uniju lošom karikaturom nekadašnjeg Sovjetskog saveza. On je kritikovao Brisel zbog gušenja suvereniteta i nametanja volje državama članicama. "Brisel nije šef Mađarske," poručio je Orban, naglašavajući da njegova zemlja neće biti deo automatizovanog pristanka na sve što se predlaže iz Brisela.

Orban je jasno stavio do znanja da Mađarska neće finansirati vojne poduhvate u Ukrajini, prihvatati migracione kvote, niti dozvoljavati sadržaje u školama koji nisu u skladu sa tradicionalnim vrednostima. 

U pozadini ovih tenzija leži tiha, ali odlučna borba za dušu kontinenta. Dok Brisel propagira jedinstvo i kolektivni identitet, Budimpešta poziva na povratak izvorima, identitetu i načinu života koji su oblikovali Evropu. Pitanje koje se nameće nije samo da li će se Evropa promeniti, već u kojem pravcu i po čijim pravilima. Na kraju, da li će oni koji danas oblikuju njenu sudbinu biti zapamćeni kao graditelji ili kao oni koji su pritisli dugme za potonuće? Ova dilema ostaje otvorena, sa mogućim implikacijama koje će oblikovati budućnost evropskog kontinenta.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading