Vladmir Putin
Foto: EPA/EFE/YURI KOCHETKOV

Neviđene trgovinske mere koje je američki predsednik Donald Tramp uveo tokom svog drugog mandata izazvale su veći potres na globalnim finansijskim tržištima nego velika ekonomska kriza iz 2008. godine, navodi se u izveštaju ruskog Fonda „Roskongres“.


Uprkos tome, ruska ekonomija ostala je relativno zaštićena od direktnih posledica, zahvaljujući specifičnoj strukturi svoje spoljne trgovine.
„Odluka predsednika SAD da uvede agresivne tarife svojim trgovinskim partnerima šokirala je svetska tržišta. Igrači na tržištu očekivali su povratak na taktiku iz njegovog prvog mandata – oštru retoriku praćenu pregovorima i kompromisima. Umesto toga, Tramp je ovog puta sproveo konkretne i ekstremne mere“, navodi se u dokumentu.
Prema analizi, posledice su bile dramatične: padovi na tržištima premašili su brzinu i obim kriza iz 2020, smanjenja kreditnog rejtinga SAD iz 2011, bankrota „Leman bradersa“ 2008. godine i terorističkih napada 11. septembra 2001.

Rusija naučila lekciju iz 2008.


Za razliku od svetske krize 2008. godine, kada je Rusija od takozvanog „ostrva stabilnosti“ u kratkom roku postala jedna od najteže pogođenih ekonomija – RTS indeks je u drugoj polovini te godine pao čak pet puta – sadašnji šokovi imaju znatno slabiji efekat.

U izveštaju se podseća da je prosperitet tada trajao kratko, jer je nagli rast cena nafte bio praćen strmoglavim padom izazvanim pogoršanjem makroekonomske situacije u SAD i kolapsom „Leman bradersa“.

Međutim, posle brojnih sankcija koje su Zapadne zemlje uvele Rusiji i isključenja ruskih banaka iz globalnog finansijskog sistema, faktori kao što su volatilnost cena nafte i odliv kapitala postali su manje relevantni. Osim toga, slabije učešće Rusije u globalnim lancima vrednosti ograničilo je njen direktan kontakt s efektima carinskih ratova.

Ipak, pretnje ostaju

Autori izveštaja upozoravaju da uprkos relativnoj stabilnosti, rizici i dalje postoje.

"Najveću pretnju za rusku i globalnu ekonomiju predstavlja potencijalni bankrot neke velike zapadne finansijske institucije. To bi moglo ubrzati ulazak u novu recesiju i primorati centralne banke G7 da ponovo uvedu politiku nultih kamata i kvantitativnog popuštanja", zaključuje se u analizi Fonda „Roskongres“.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading