u kovčegu
Foto: EPA/EPA-EFE/VATICAN

U subotu se u Vatikanu očekuje okupljanje svetskih lidera povodom sahrane pape Franje, a vatikanski protokol već uveliko radi na rasporedu sedenja kako bi se izbegli nezgodni susreti i potencijalni diplomatski gafovi.

Pitanja se gomilaju: treba li Donalda Trampa držati na distanci od Volodimira Zelenskog? Ko će insistirati na mestu u prvom redu? Gde smestiti predstavnike Irana, a gde Palestince i Izraelce? Jedina "olakšica" za organizatore jeste što je Vladimir Putin najavio da neće prisustvovati događaju.

Papina sahrana nosi dvostruki potencijal – da posluži kao arena za neformalne diplomatske razgovore, ali i kao mesto za neugodne političke susrete.

Ceremonija počinje u subotu u 10 časova, a dolazak svetskih delegacija u Rim očekuje se već danas. Bezbednosne mere su na najvišem nivou – grad je prepun specijalnih jedinica, od snajperista do jedinica s antidron puškama, dok će nad Vatikanom dežurati borbeni avioni F-16.

Lekcije iz prošlosti: sahrana pape Jovana Pavla II

Poslednji događaj ovog tipa – sahrana pape Jovana Pavla II u aprilu 2005. godine – bio je globalni diplomatski spektakl. Tada su se u istom prostoru zatekli lideri zemalja koje su u političkom sukobu, poput SAD-a, Irana, Sirije i Kube.

Jedan od nezaboravnih trenutaka bio je kada se princ Čarls, sada kralj, nenamerno rukovao sa Robertom Mugabeom, predsednikom Zimbabvea, uprkos zabrani njegovog ulaska u EU. Kasnije je objavljeno da princ "smatra režim u Zimbabveu odvratnim".

Zabeležen je i potencijalno istorijski trenutak rukovanja između lidera Irana i Izraela – iako je iranski predsednik Mohamed Hatami kasnije demantovao da se to ikada dogodilo.

Kina je tada bojkotovala sahranu zbog prisustva predsednika Tajvana – zemlje s kojom Vatikan i dalje održava diplomatske odnose, što dodatno komplikuje spisak gostiju i ovoga puta.

Vatikan: tih, ali uticajan igrač svetske diplomatije

Sveta stolica ima razvijenu diplomatsku mrežu, a njeni izaslanici – apostolski nunciji – često uživaju veću poverljivost nego klasični ambasadori. Ljudi veruju sveštenicima, a ne diplomatama, kažu upućeni.

Vatikan ne igra samo simboličnu ulogu – često se uključuje u rešavanje konflikata iza zatvorenih vrata. Posredovao je u mirovnim pregovorima za Ukrajinu, Gazu i Južni Sudan, a ranije ove godine pomogao je u dogovoru koji je doveo do oslobađanja stotina zatvorenika na Kubi.

Papa Franja je 2019. posetio Arapsko poluostrvo i potpisao deklaraciju o bratstvu s velikim imamom Al Azhara – važan korak u dijalogu sa muslimanskim svetom.

Uz skoro dve milijarde katolika i diplomatske odnose sa gotovo svim državama sveta, Rimokatolička crkva ima jedinstvenu sposobnost da organizuje skupove kakav će svet posmatrati u subotu.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading