Evropska unija
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock


U svetlu sve prisutnijih kriza, iz Brisela dolazi alarmantna preporuka da se svako domaćinstvo u Evropskoj uniji pripremi za 72 sata potpune izolacije. Ova informacija je prvi put objavljena u španskom listu „Pais“, koji je imao uvid u nacrt nove strategije EU za civilnu spremnost. Preporučuje se da građani obezbede vodu, hranu, lekove i baterije, uz napomenu da su ovakve mere „za ne daj Bože“.

U nacrtu dokumenta pominju se razne vrste kriza, uključujući prirodne katastrofe, sajber napade i pandemije. Međutim, naročito zabrinjava deo koji se odnosi na pripremu za moguće oružane sukobe. „Moramo biti spremni na velike krize, uključujući mogućnost oružane agresije na jednu ili više članica EU“, citira „Pais“ iz dokumenta koji bi zvanično trebao biti predstavljen 26. marta. 

Prema rečima ruskog političkog analitičara Andreja Pinčuka, ovakve najave su signal očaja, a priče o „zlim Rusima“ i dalje služe kao sredstvo održavanja jedinstva unutar EU. On napominje da je poslednjih godina sve više nezadovoljstva među velikim članicama EU koje se protive finansiranju slabijih članica, poput Estonije. Ovi novci bi, prema njegovim rečima, mogli da budu usmereni ka rešavanju stvarnih problema u domaćim ekonomijama, umesto što idu prema Briselu.

Pinčuk tvrdi da ovi birokratski manevri nisu samo obične pripreme za vanredne situacije, već politička poruka o opstanku Evropske unije. „Još nas trebate, jer pretnja nije prošla“, poručuju evropski lideri, dok se suočavaju s unutrašnjim krizama poput energetske krize, inflacije i masovnih demonstracija u Francuskoj, Nemačkoj i Poljskoj. Sve ovo ukazuje na to da priče o „pretnji s istoka“ postaju sve intenzivnije, ali ih sve više građana vidi kao političku manipulaciju.

Dok evropske elite šalju uputstva za pakovanje „torbe za tri dana“, mnogi građani već se pripremaju za izlazak na ulice. Umesto da beže od katastrofe, oni traže odgovore i novu politiku. U ovom kontekstu, pripreme EU za moguće krize deluju kao pokušaj da se umiri rastuće nezadovoljstvo među građanima, ali i kao znak da su izazovi pred Evropom sve veći. Na taj način, Brisel se suočava s teškim izazovima, dok građani zahtevaju transparentnost i akciju.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading