Vladimir Putin i ruska mornarica
Foto: Shutterstock/Shutterstock

Plan uključuje legalne i operativne strategije za zaplenu ruskih brodova pod izgovorom zaštite životne sredine, borbe protiv piraterije ili usvajanja novih nacionalnih zakona koji bi omogućili takve mere.

Ovi potezi dolaze u trenutku kada su incidenti sa ruskim brodovima u Baltiku, uključujući sabotaže podmorske infrastrukture, izazvali zabrinutost evropskih bezbednosnih službi.

„Ne možemo blokirati more, ali možemo kontrolisati više“

Baltičke zemlje i nordijske članice EU već pregovaraju o koordinisanim akcijama za zaplenu ruskih tankera, tvrde dva evropska diplomate i dva vladina zvaničnika.

- Blizu 50% sankcionisane trgovine ruskom naftom prolazi kroz Finski zaliv,“ izjavio je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna i dodaje:

- Ne možemo blokirati sve more, ali možemo kontrolisati više... Ima mnogo opcija.

Kako bi se otimali ruski brodovi?

Evropski zvaničnici razmatraju tri glavna pravna osnova za zaplenu ruskih tankera:

Ekološka pretnja – Većina ovih tankera su stari više od 15 godina, bez adekvatnog osiguranja i u lošem tehničkom stanju. Svaka nesreća mogla bi izazvati ekološku katastrofu, što bi omogućilo njihov zaplenu pod međunarodnim ekološkim zakonima.

Optužbe za sabotažu – Ruski tankeri su već povezani sa oštećenjem podvodne infrastrukture, uključujući energetske i internet kablove u Baltičkom moru. Evropski zvaničnici žele da primene zakone protiv piraterije kako bi imali pravni osnov za zaplenu brodova povezanih sa sabotažama.

Nacionalni zakoni – Ako međunarodno pravo ne bude dovoljno, Estonija, Finska i Litvanija razmatraju usvajanje novih zakona koji bi im omogućili da zadrže i zaplene ruske brodove koji ne koriste „pouzdane osiguravajuće kompanije“.

Ruska „flota iz senke“ ključna za finansiranje rata u Ukrajini

Evropske vlade su sve više frustrirane jer Rusija uspeva da zaobiđe sankcije pomoću flote iz senke – starih tankera sa nejasnim vlasnicima i nepoznatim osiguravačima.

Prema analizi Centra za istraživanje energije i čiste atmosfere, 80% ruske sirove nafte izvozi se pomoću ovih tankera, a Baltičko more je ključna arterija za taj trgovinski lanac.

- To je primarni izvor prihoda Kremlja, koji finansira njegovu vojnu mašineriju - izjavio je stručnjak Ajzak Levi.

Finski model: Opasnost od pravnih posledica

Finska je već pokušala zaplenu ruskog tankera „Igl S“, koji je u decembru osumnjičen za sečenje podvodnog kabla između Estonije i Finske. Specijalne jedinice finske vojske izvele su helikoptersku akciju i zauzele brod, ali su kasnije morale da ga oslobode zbog pravnih prepreka.

Ruski brodovi imaju pravo slobodne plovidbe kroz međunarodne vode, uključujući Finski zaliv, što ograničava mogućnosti za njihovu zaplenu.

- Ako želimo da delujemo, moramo pronaći pravni okvir unutar EU - upozoravaju zvaničnici.

Rizik eskalacije: Da li će Rusija poslati ratne brodove?

Međunarodni pravnici upozoravaju da bi zaplena ruskih tankera mogla izazvati ozbiljnu pravnu i geopolitičku krizu.

- Ako zemlje počnu da otimaju ruske brodove, Moskva bi mogla da pošalje svoju mornaricu da ih zaštiti - upozorava Kristijan Buerger, profesor pomorske bezbednosti sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Takav scenario bi doveo do direktne konfrontacije ruskih i NATO snaga u Baltiku, što bi moglo dodatno destabilizovati region.

Evropa traži način da „legalizuje“ otimanje brodova

I pored rizika, evropske zemlje su odlučne da nastave sa pritiscima. Litvanija, Estonija i Letonija već rade na novim zakonima, a istovremeno traže podršku NATO-a i Evropske unije kako bi ove akcije bile koordinisane.

- Sanckionisani brodovi ne bi smeli da plove bez ikakvih problema - poručila je litvanska ministarka odbrane Dovile Šakaliene.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading