Iako se svet suočava sa ozbiljnim izazovima – od globalne ekonomske neizvesnosti, preko ratnih sukoba, do usporavanja privrednog rasta u Evropi i sve većih troškova izgradnje – Srbija nastavlja sa intenzivnom realizacijom velikih infrastrukturnih projekata, potvrđujući da razvoj saobraćajne mreže ostaje jedan od ključnih državnih prioriteta.

U prethodnom periodu otvorene su nove deonice auto-puteva i brzih saobraćajnica koje povezuju zapadni, centralni i istočni deo zemlje. Time je značajno skraćeno vreme putovanja, povećan nivo bezbednosti i stvoren prostor za nove investicije.

Infrastruktura je i tokom ove godine ostala jedan od glavnih pokretača ekonomske aktivnosti, ali i jasan signal da Srbija, uprkos svim izazovima, ne odustaje od razvoja. Od 2012. godine do danas izgrađeno je više puteva nego u prethodnih 67 godina zajedno.

Naime, od 1945. do 2012. godine u Srbiji je ukupno izgrađeno 596 kilometara auto-puteva. Sa druge strane, od 2013. godine izgrađeno je čak 623 kilometra, dok je trenutno u izgradnji još 394 kilometra, a u planu dodatnih 936.

Brza saobraćajnica Iverak–Lajkovac: Valjevo konačno povezano

Početkom februara 2025. godine puštena je u saobraćaj poddeonica Iverak–petlja Divci, duga oko 5,8 kilometara, koja je deo buduće brze saobraćajnice Iverak–Lajkovac.

Ovim projektom Valjevo je dobilo direktnu vezu sa auto-putem „Miloš Veliki“, što predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih pomaka za Kolubarski okrug u poslednjim decenijama. Nova saobraćajnica rasterećuje lokalne puteve, smanjuje gužve i omogućava bezbedniji protok saobraćaja.

Za privredu ovog kraja, ova deonica ima ogroman značaj jer omogućava bržu povezanost sa Beogradom i ostatkom zemlje, što otvara prostor za razvoj industrije, logistike i turizma.

 

Dunavski koridor: Novi pravac za istok Srbije

Krajem februara 2025. godine otvorene su nove deonice Dunavskog koridora u dužini od oko 32 kilometra, čime je dodatno unapređena povezanost istočne Srbije sa glavnim saobraćajnim pravcima.

Ovaj projekat doneo je značajno rasterećenje postojećih puteva i skratio vreme putovanja od Beograda do Požarevca na manje od sat vremena. Dunavski koridor ima veliki značaj za Braničevski okrug i ceo istočni deo zemlje, jer povezuje ovaj region sa ključnim magistralnim pravcima.

Nova saobraćajnica omogućava bržu i sigurniju vezu ka Požarevcu, Velikom Gradištu, Golupcu i Đerdapu, što dodatno podstiče razvoj turizma, ali i industrije i poljoprivrede.

Auto-put „Miloš Veliki“ do Požege: Inženjerski podvig

Jedan od najvažnijih infrastrukturnih događaja u 2025. godini bilo je puštanje u saobraćaj deonice auto-puta E-763 „Miloš Veliki“ od Preljine do Požege, dužine 30,96 kilometara.

Ovu deonicu obeležavaju i dva najveća tunela u Srbiji – „Laz“, dužine preko 2,8 kilometara, i „Munjino brdo“, dugačak oko 2,7 kilometara. Pored tunela, izgrađeni su i brojni mostovi, vijadukti i složene konstrukcije, što ovu trasu čini jednim od najzahtevnijih projekata u zemlji.

Otvaranjem ove deonice, Požega je dobila direktnu vezu sa Beogradom, a otvoren je i put za dalji razvoj ka jugozapadu Srbije.

Moravski koridor: Kičma centralne Srbije

Tokom 2025. godine nastavljeno je i etapno puštanje deonica Moravskog koridora, jednog od najznačajnijih projekata u centralnom delu zemlje.

Sredinom oktobra otvorena je petlja „Koševi“, koja unapređuje saobraćaj na relaciji Kruševac–Adrani i značajno rasterećuje lokalne puteve. Ova petlja povezuje naselja na desnoj obali Zapadne Morave, ali i opštine Aleksandrovac i Brus, kao i pravac ka Kopaoniku.

Krajem decembra puštena je i deonica Vrnjačka Banja–Vrba, duga oko 14 kilometara, čime je ova poznata turistička destinacija dobila direktnu vezu sa auto-putem. Time je dodatno unapređen turizam i lokalna ekonomija.

Putovanje od Beograda do ovog kraja sada traje oko dva sata i deset minuta, dok će po završetku celog koridora vreme biti dodatno skraćeno.

Moravski koridor je ujedno i prvi digitalni auto-put u Srbiji, koji omogućava bržu razmenu informacija i veću bezbednost u saobraćaju. Njegova izgradnja ima ogroman značaj za razvoj gradova i opština kroz koje prolazi – Ćićevca, Varvarina, Kruševca, Trstenika, Vrnjačke Banje, Kraljeva i Čačka.

Ovakav tempo izgradnje pokazuje da Srbija, uprkos globalnim krizama, nastavlja da ulaže u infrastrukturu kao temelj dugoročnog razvoja, ekonomskog rasta i boljeg povezivanja svih delova zemlje.