Sa dolaskom oštrih mrazeva, prosečnom domaćinstvu u Srbiji koje greje dom peletom potrebno je otprilike 3 do 5 tona za celu grejnu sezonu, što tokom najhladnijih dana iznosi oko 25-30 kilograma peleta dnevno.

Obzirom na to da meteorolozi mesecima unapred najavljuju oštru zimu, važno je na vreme napraviti dobru pripremu kako nas hladni dani ne bi zatekli nespremne.

Na početku vredi odrediti koliko peleta obično trošimo tokom grejne sezone. Za standardnu, izolovanu kuću površine 120-160 m², potrošnja goriva obično iznosi od oko 3 do 5 tona, u zavisnosti od izolacije objekta i intenziteta korišćenja sistema grejanja.

Na osnovu ovih podataka možemo izračunati da u grejnoj sezoni kotao na biomasu može sagorevati oko 10-15 kilograma peleta dnevno, pod uslovom da imamo blagu zimu.

Kada temperatura padne znatno ispod nule, potrošnja peleta može porasti na 25-30 kilograma dnevno.

Kako pripremiti dom za zimu?

U periodima izrazito niskih temperatura, prosečnom domaćinstvu može biti potrebno između 25 i 30 kilograma peleta dnevno, što znači da se tokom samo jedne sedmice mraza potroši i do 175 do 210 kilograma biomase.

U umerenijim zimskim uslovima, ta količina je znatno manja i najčešće ne prelazi oko 140 kilograma nedeljno. Veća potrošnja, naravno, neminovno donosi i veće troškove.

Ako se uzme u obzir da se cena tone peleta trenutno kreće između 330 i 380 evra, jasno je da u danima jakog mraza troškovi grejanja mogu porasti za nekoliko desetina evra na nedeljnom nivou, prenosi Kamatica.

Koliko trošimo kada su temperature u minusu?

Ako pratimo gore navedenu računicu, to znači da tokom intenzivnih mrazeva trošimo čak dvostruko više peleta nego obično. Dakle, kada temperatura vazduha padne ispod nule, potrošnja goriva se povećava za nekoliko desetina procenata.

Ako je u uobičajenim zimskim uslovima dnevna potrošnja peleta oko 20 kilograma, tokom jakih mrazeva, kada se temperature spuštaju ispod -20 stepeni, ona može porasti i do 40 ili čak 50 kilograma dnevno.

Precizne procene su nezahvalne, jer količina utrošenog goriva zavisi od snage kotla, kvaliteta izolacije i načina grejanja, ali je izvesno da u periodima velikih hladnoća peći rade pod znatno većim opterećenjem, a gubici toplote su veći.

Sve češće prognoze ukazuju da bi predstojeće nedelje mogle biti najhladnije u 2026. godini, zbog čega se vlasnicima porodičnih kuća u Srbiji savetuje da se na vreme pripreme za zahtevne zimske uslove.