Dok Srbija bukvalno baca svoj novac na deponije, iskustva iz okruženja i Evrope potvrđuju da je reč o jednoj od najunosnijih industrija današnjice. Koliko je ovaj resurs bitan, najbolje govori podatak da su pojedine države čak zabranile izvoz određenih vrsta otpada kako bi ga sačuvale za sopstvenu energetiku i privredu.

Srbija na početku puta ka milijardama iz EU fondova

Kroz nove zakonske okvire i Program upravljanja otpadom do 2031. godine, Srbija pokušava da uhvati korak sa svetom. Cilj je da se stvore uslovi u kojima otpad postaje profitabilan biznis koji generiše nova radna mesta. Ministarka zaštite životne sredine, Sara Pavkov, ističe da su temelji za ovaj preobražaj postavljeni.

- Najbolji otpad je onaj koji nije ni nastao. Ukoliko ipak nastane, sledeće najbolje rešenje je da se koristi kao resurs, odnosno da se ponovo upotrebi. Zakon prati stroge evropske standarde a jedna od najznačajnijih novina je dozvola uvoza neopasnog otpada u energetske svrhe - objasnila je Pavkov.


Zelena revolucija kao motor zapošljavanja

Evropska zelena tranzicija nije samo ekološki projekat, već i ekonomski generator. "Zelena radna mesta" su trenutno najbrže rastući sektor u EU. Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), samo u sektoru čiste energije, koji uključuje i termičku obradu otpada, očekuje se otvaranje preko 10 miliona novih radnih mesta do 2030. godine.

Hrvatski model: Profit od preko 20 miliona evra

Hrvatska je, prilagođavajući se pravilima Evropske unije, razvila snažne kompanije u ovom sektoru. Podaci agencije CompanyWall pokazuju da su dve vodeće firme u 2023. godini ostvarile prihode od oko 14,4 i 20,5 miliona evra, uz čistu dobit od oko 1,4 miliona evra.

Ono što je najzanimljivije za radnike jeste podatak da se prosečne bruto plate u ovim firmama kreću između 1.500 i 1.700 evra. Hrvatska nastavlja sa ulaganjima, pa se u Šibensko-kninskoj županiji gradi postrojenje u okviru centra "Bikarac" vredno 3,5 miliona evra, gde će se otpad pretvarati u toplotnu energiju.

Može li Srbija da unovči svojih 12 miliona tona otpada?

Dok gradovi poput Beča, Kopenhagena i Hamburga greju milione domova pomoću energije iz otpada, Srbija tek planira svoja postrojenja. Sa 12 miliona tona otpada godišnje, potencijal je ogroman. Procenjuje se da bi država samo od poreza i doprinosa u ovom sektoru mogla da prihoduje između 4,3 i 9 miliona evra godišnje.

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije (PKS) upozorava da trenutna nebriga direktno udara na džep države.

- Procene PKS ukazuju godišnje gubimo više od 100 miliona evra reciklabilnih sirovina koje ostavljamo na deponijama koje kasnije budu paljene i prave velike probleme u kvalitetu vazduha i voda. Pitanje tretmana otpada, uključujući i opasni, nije samo ekološko, već i pitanje ekonomske strategije i održivog razvoja. Ako želimo da postanemo lider u regionu po pitanju ekoloških rešenja, moramo ulagati u postrojenja za termičku obradu otpada koja će omogućiti cirkularnu ekonomiju - objašnjava Mitrović.
Pored planirane izgradnje energana na otpad, država je dozvolila i privremeni uvoz neopasnog otpada za energetske svrhe kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva.

Ministarka Pavkov naglašava važnost ovog koraka: 

- Važno je zbog cirkularne ekonomije jer otpad postaje resurs, što je stub Zelene agende. Omogućava se konkurentnost jer domaća industrija (poput cementara) već ima tehnologiju da koristi ovaj energent, čime smanjuje troškove. Zamena mazuta i uglja alternativnim gorivima direktno popravlja kvalitet vazduha i smanjuje se zavisnost od fosilnih goriva i ispunjavaju zahtevi CBAM mehanizma, što dovodi do energetske stabilnosti - zaključuje Pavkov.