TURSKI HAB Novi Putinov potez bi mogao potpuno da preokrene svetski energetski rat
Tanjug/Ap

Po njenoj oceni reč je o dobroj ideji koja je danas naišla i na prihvatanje turske strane.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je Sputnjiku da su predsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, posle današnjeg sastanka u Astani, naložili da se detaljno i vrlo brzo prouči mogućnost uspostavljanja gasnog haba u Turskoj.

Turska je pozitivno reagovala na predlog o uspostavljanju novog gasnog haba i ispoljila veliko interesovanje za tu ideju.

Direktor ruskog gasnog koncerna „Gasprom“, Aleksej Miler je preneo da je Turska pozitivno reagovala na predlog o uspostavljanju novog gasnog haba i ispoljila veliko interesovanje za tu ideju.

„Dogovorili smo se s kolegama, pre svega, na korporativnom nivou, s ministrom energetike Turske, da dijalog počnemo veoma, veoma brzo, bukvalno početkom sledeće sedmice. I preći ćemo već na apsolutno konkretno razmatranje obima i rokova za realizaciju projekta“, rekao je Miler.

Ideja o habu u Turskoj na mestu

Putinov predlog došao je posle sabotaža na gasovodu Severni tok i pokušaju sabotaže na Turskom toku koja je sprečena.

Koliko je u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji i usred „rata“ energentima moguće očekivati realizaciju te ideje i šta bi to donelo Srbiji? Odgovarajući na ta pitanja Sputnjika, Putnikovićeva napominje da je era energetskog ratovanja koja je rezultirala diverzijama na gasovodima počela pre 10 godina kada su SAD, po završetku izgradnje Severnog toka 1, počele sa pričom da Evropa ne sme da zavisi od ruskog gasa. Ipak, koliko juče nikome nije padalo na pamet da će neko „napasti“ cevi gasovoda Severni tok i uništavati veoma skupu infrastrukturu u koju su, pored Rusije, ulagale i evropske kompanije.

Zato smatra da je Putinova ideja na mestu, pogotovo što bi okosnicu haba, gasovod Turski tok postavljen po dnu Crnog mora, Rusija sa Turskom, uz najsavremeniju tehnologiju, mogla efikasno da kontroliše i štiti.

Naša sagovornica, koja je urednik portala „Energija Balkana“, podseća da gasni hab u Turskoj već postoji. On je napravljen blizu granice sa Bugarskom dokle stiže jedna cev Turskog toka koja može da transportuje 15,7 milijardi kubnih metara gasa na godišnjem nivou. Ona se dalje produžava preko Bugarske, Srbije do Mađarske i kapacitet te cevi nije sada iskorišćen u potpunosti. Bugarska je proletos odustala od kupovine ruskog gasa, Srbija dobija oko 2,2 milijarde godišnje tim transportom i još neke dodatno ugovorene količine, Mađarska dobija oko tri milijarde i oko milijardu Hrvatska.

Ona napominje da je Mađarska nedavno tražila da se gas koji je dobijala preko ukrajinskog gasovoda preusmeri na Turski tok što je, kako smatra, verovatno i začetak te ideje da Turska bude glavno čvorište za tranzit ruskog gasa. Tu ideju je, nesumnjivo, poduprla i činjenica da Turska ima i gasovod Plavi tok kapaciteta 16 milijardi kubnih metara godišnje.

Moguće i dodatne cevi Turskog toka

„Ovo što je Putin sada najavio može da znači da će se kroz Crno more možda graditi još neka cev koja će biti paralelna sa postojeće dve cevi Turskog toka, što bi bilo dobro ne samo za Tursku nego i za Bugarsku i Srbiju, pa i Mađarsku. Tu bi onda bila jedno čvorište gasa koje stiže sa Balkana za Evropu. U tom slučaju bismo svi imali veću zaradu od tranzitnih taksi“, napominje Putnikovićeva.

S druge strane, to bi, po njenoj oceni, značilo sigurnost dopremanja prirodnog gasa sada kada je Evropa na prekretnici. Evropski političari će, dodaje ona, morati da odluče šta će oni ubuduće po pitanju snabdevanja ruskim gasom. Ona podseća da su se samo pre tri nedelje hvalili kako imaju 80 odsto puna skladišta gasa, a da se sada pokazalo da će u januaru, u jeku zime, nivo u skladištima pasti na oko 20 procenata.

To znači da uopšte nije sigurno snabdevanje Evrope gasom, kaže ona i dodaje da je američki ili bilo koji drugi utečnjeni koji stiže tankerima zbog tehnologije tranzita znatno skuplji od onog koji stiže cevovodom. On nije uspeo da nadomesti količine ruskog gasa zato što ga nema dovoljno, ali i zato što za njega nema dovoljno prijemnih terminala. Uz to, on je nekoliko puta skuplji i pitanje je da li će kupci to moći da plate.

Borisov pogrešio sa Južnim tokom

„Sada je Turska u situaciji da joj Rusija nudi ono što je Bugarska izgubila. Setimo se da je Bojko Borisov, koji nedavno ponovo došao na vlast u Bugarskoj, kada je pokvario aranžman za gradnju Južnog toka kapaciteta 63 milijarde kubnih metara gasa godišnje, a Turska dobila gasovod, počeo da priča da u Bugarskoj pravi gasni hab“, podseća naša sagovrnica. Time je hteo da popravi onu grešku koju je napravio sa Južnim tokom.

Sada Rusija nudi Turskoj tu varijantu gasnog haba, što bi, po njenoj oceni, bilo jako dobro i za Srbiju jer bismo na taj način ekonomski profitirali.
Na pitanje, koliko je Evropa do sada trošila ruskog gasa i kolikog bi kapaciteta taj hab trebalo da bude da bi eventualno zadovoljio potrebe evropskih kupaca, Putnikovićeva podseća da je Južni tok planiran na 63 milijarde kubnih metara godišnje, a da Turski tok sada sa dve cevi ima polovinu tog kapaciteta. Severni tok 1 i 2 imaju ukupni kapacitet od 110 milijardi kubika gasa godišnje. Uz to, Evropa je preko Ukrajine nekada dobijala oko 180 milijardi. Zato smatra da ima prostora da se izgrade još dve cevi Turskog toka.

Erdogan neće propustiti šansu

„Kada Rusija sada najavljuje i to sa najvišeg nivoa da Tursku smatra pouzdanim partnerom u tranzitu gasa ka Evropi, mislim da je to šansa koju Erdogan sigurno neće propustiti i da će tu, ako treba, doći do brze izgradnje još dve cevi Turskog toka“, uverena je naša sagovornica.

Iako je Crno more nezgodnije za polaganje cevi od Baltičkog, očigledno je sada prilika da Turska iskoristi šansu koju je, kako kaže, Nemačka odbacila.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading