Prezime je, po definiciji, porodično ime koje se prenosi s generacije na generaciju i služi za identifikaciju osobe, pokazujući njeno poreklo, korene i pripadnost.
U Srbiji su najčešća prezimena Jovanović, Nikolić, Petrović i Đorđević, ali postoje i retka, neobična i ponekad morbidna prezimena čije poreklo može šokirati svakog ko ih prvi put čuje. Lingvisti ističu da za mnoga od njih nije potrebno mnogo razmišljanja da bi se razumela njihova istorija.
Kako nastaju prezimena u Srbiji
Prezime često otkriva čime se bavio daleki predak. Primeri uključuju:
-
Kovačević – kovač, zanatlija koji je pravio alat i metalne predmete
-
Lončar – proizvođač zemljanih lonaca
-
Kasapić – kasapin, mesar
-
Samardžić – samardžija, proizvođač sedla
-
Majstorović – majstor u zanatu
Neka prezimena nastaju po mestima ili krajevima gde je porodica živela, po nadimcima ili čak stranim rečima. I dok mnoga danas zvuče smešno ili neobično, u prošlosti su imala sasvim drugačije značenje.
Najmorbidnija srpska prezimena i njihovo zapanjujuće poreklo
Instagram stranica "Poreklo reči", pozivajući se na knjigu Zagorke Vavić Gros "Prezimena su čuvari našeg jezika", ističe nekoliko morbidnih prezimena sa jasnim istorijskim značenjem:
-
Sinobad – doslovno "onaj koji bode ili probada sina"
-
Ocokoljić – verovatno znači "onaj koji kolje oca", nastalo od starog porodičnog sukoba
-
Koprivica – potiče od neželjenog deteta bačenog u koprive, koje je potom uzelo ovaj nadimak kao prezime
-
Zaklan – izvedeno iz glagola zaklati
-
Palikuća – takođe povezano sa nasilnim radnjama
Druga morbidna prezimena uključuju:
-
Kozored – onaj koji dere koze
-
Kozomora – onaj koji ih ubija
-
Zlobec ili Zlomislić – "zla osoba koja želi zlo drugima"
-
Ubiparip – "onaj koji ubija konja"
-
Mučibaba – od glagola mučiti (zlostavljati) ili mučati (ćutati)
Ova prezimena pokazala su kako srpska tradicija i istorija ostavljaju dubok trag i u imenima. I dok mnoga zvuče neobično ili čak strašno, ona su pravo kulturno i lingvističko nasleđe koje otkriva život naših predaka.
Komentari (0)