Stanovnici najjužnijeg dela poluostrva Mani u Peloponezu kriju neverovatnu genetsku priču. Najnovije DNK istraživanje pokazalo je da su ljudi iz tog kraja praktično ostali genetski isti još od bronzanog doba.

Naučnici tvrde da su takozvani „Duboki Manioti“ živeli izolovano više od hiljadu godina, zbog čega su uspeli da sačuvaju genetsko nasleđe drevnih Grka i Rimljana iz vizantijskog perioda.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Communications Biology, a rezultati su iznenadili i same stručnjake.

Region koji su zaobišle velike migracije

Dok su tokom 6. veka Balkanskim poluostrvom prolazile brojne migracije naroda, jug poluostrva Mani ostao je gotovo netaknut. Upravo ta izolacija pomogla je da se sačuva jedinstvena genetska struktura stanovništva.

Tim naučnika sa Univerziteta Oksford analizirao je DNK više od sto ljudi iz tog područja. Rezultati su pokazali da su zatvorene zajednice i porodični klanovi omogućili očuvanje genetskih osobina koje su u drugim delovima Balkana i Grčke davno nestale.

Jedan od autora istraživanja, naučnik Leonidas Davranoglu, istakao je da su Manioti poput „žive vremenske kapsule“, jer njihov DNK pokazuje kako su izgledale populacije južne Grčke pre velikih istorijskih promena.

Trag jednog pretka star hiljadama godina

Posebno zanimljivi rezultati dobijeni su analizom Y-hromozoma, koji se prenosi sa oca na sina. Naučnici su otkrili da veliki broj muškaraca iz tog regiona potiče od veoma retke genetske linije stare oko 28.000 godina, koja vodi poreklo sa Kavkaza.

Još neverovatnije, više od polovine muškaraca u tom kraju može da se poveže sa jednim zajedničkim pretkom koji je živeo u 7. veku. Stručnjaci ovaj fenomen nazivaju „efekat osnivača“, kada se mala izolovana zajednica razvija od ograničenog broja predaka.

Za razliku od ostatka Balkana, kod Maniota gotovo da nema tragova germanskih ili slovenskih genetskih linija koje su se pojavile tokom velikih seoba naroda.

Ženska linija pokazala drugačiju priču

Istraživanje majčinske DNK pokazalo je složeniju sliku. Naučnici su pronašli čak 30 različitih genetskih linija koje vode poreklo iz zapadne Evroazije još iz bronzanog i gvozdenog doba.

Stručnjaci smatraju da to pokazuje da su muškarci uglavnom ostajali u regionu, dok su žene povremeno dolazile iz drugih krajeva i tako unosile genetsku raznolikost.

Nauka potvrdila stare legende

Otkriće je dalo novu težinu pričama koje se u tom kraju prenose generacijama. Manioti vekovima veruju da potiču od drevnih naroda tog područja, a sada je genetika prvi put potvrdila da te priče imaju naučnu osnovu.

Istraživači navode da je ovo jedno od najjasnijih svedočanstava kako izolacija može sačuvati genetsko nasleđe kroz hiljade godina i pružiti uvid u prošlost Balkana i Mediterana.