Kao što se podovi redovno održavaju, ni zidovi ne bi trebalo da budu zanemareni – bez obzira na to da li su ofarbani, zidani kamenom ili ciglom, ili prekriveni tapetama. I oni s vremenom skupljaju nečistoće i zahtevaju redovno čišćenje.

Na zidovima se mogu taložiti prašina, masnoća, dim, tragovi insekata i paučina, naročito na mestima koja se često dodiruju, poput prostora oko vrata, prekidača za svetlo i komada nameštaja. Osim estetskog problema, zapušteni zidovi mogu sadržati grinje i druge čestice koje negativno utiču na zdravlje.

Uz malo truda i nekoliko osnovnih sredstava, zidovi svih boja i završnih obrada mogu se lako održavati čistima. Preporučuje se da se zidovi obojeni unutrašnjom bojom brišu od prašine i paučine najmanje jednom mesečno, a idealno i češće. Delove oko kvaka i prekidača najbolje je čistiti jednom nedeljno, dok veće fleke, tragove ruku ili dečje crteže treba ukloniti čim se pojave.

Pristup čišćenju zavisi od vrste boje

Način održavanja zidova u velikoj meri zavisi od vrste boje i završnog sloja. Zidovi premazani uljanim bojama, koji su česti u kupatilima i kuhinjama, otporniji su i lakše podnose intenzivnije čišćenje. S druge strane, zidovi obojeni vodenim ili lateks bojama zahtevaju pažljiviji pristup, jer se mogu oštetiti grubim trljanjem.

I završna obrada ima važnu ulogu – mat površine su osetljivije i treba ih čistiti nežno, dok polusjajne i sjajne boje podnose blage deterdžente i češće pranje.

Pre nego što počnete sa pranjem, zidove je potrebno osloboditi prašine i paučine. Nakon toga se može pripremiti jednostavan rastvor za čišćenje: kašičica univerzalnog sredstva u litru tople vode sasvim je dovoljna. Čišćenje započnite od gornjih delova zida i spuštajte se nadole, laganim kružnim pokretima sunđera ili mikrofiber krpe. Važno je često ispirati sunđer kako bi se izbeglo razmazivanje sapunice.

Tvrdokornije mrlje mogu se ukloniti uz pomoć male količine sode bikarbone, koja deluje kao blagi abraziv. Kod zidova sa uljanom bojom može se dodati malo deterdženta ili sirćeta, dok se za izrazito zaprljane površine ponekad koriste boraks ili melaminska sunđer-gumica.

Posebnu pažnju treba posvetiti prostoru oko utičnica i prekidača – te delove čistite jedva vlažnom krpom kako biste izbegli rizik od strujnog udara. Fleke od flomastera, tinte ili krede često se mogu ukloniti blagim sredstvima poput alkohola, paste za zube ili pene za brijanje, ali je uvek preporučljivo prvo isprobati sredstvo na neupadljivom mestu.

U slučaju pojave buđi i vlage, neophodno je najpre rešiti uzrok problema, poput curenja ili loše ventilacije. Nakon toga zid se može tretirati belim sirćetom ili razblaženim sredstvom na bazi hlora. Ako je buđ zahvatila veću površinu, najbolje rešenje je angažovanje stručne službe.

Redovno održavanje zidova doprinosi lepšem izgledu prostora, čistijem vazduhu i manjem riziku od alergija i problema sa disajnim putevima. Kao preventivu, preporučuje se smanjenje dima u prostoru, brzo uklanjanje svežih mrlja i podsećanje dece da zidovi nisu mesto za crtanje ili dodirivanje.