Najnoviji satelitski snimci i modeli visoke rezolucije potvrđuju: početkom februara svedočićemo retkom atmosferskom fenomenu koji bi mogao potpuno da promeni tok ostatka zime.

Nad severnom hemisferom trenutno se odvija snažan atmosferski proces koji bi mogao da donese jedan od najhladnijih perioda u poslednjih nekoliko godina. Prema analizi meteorologa Andreja Flisa sa portala Severe Weather Europe (SWE), u prvim danima februara očekuje se potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će otvoriti „vrata pakla“ za prodor arktičkog vazduha ka umerenim geografskim širinama, uključujući Evropu i Severnu Ameriku.

Šta je zapravo polarni vrtlog?

Kako bi objasnio ozbiljnost situacije, Flis podseća na prirodu ovog fenomena. Polarni vrtlog je ogromna rotirajuća masa hladnog vazduha koja se prostire od površine Zemlje pa sve do stratosfere, na visinu veću od 50 kilometara.

„Zamislite polarni vrtlog kao rotirajući zid iznad polarnih oblasti koji zadržava hladan vazduh unutra. Kada je taj sistem jak, zima ostaje na polovima, a mi imamo blaže vreme. Ali kada se taj zid poremeti ili sruši, hladan vazduh se poput poplave izliva ka Evropi i SAD“, objašnjava Flis.

Nagle promene u stratosferi – znak da dolazi veliki preokret

Analize srednje stratosfere na oko 30 kilometara visine trenutno pokazuju deformisano jezgro vrtloga. Snažan sistem visokog pritiska počeo je da „gnječi“ vrtlog i rasteže ga preko Severne Amerike.

To je već dovelo do jakih prodora hladnog vazduha u Kanadu i veliki deo SAD, a prema modelima sa sajta weatheriscool.com, ovo je tek uvod u potpuni slom sistema koji se očekuje za oko deset dana.

Glavni okidač ovog procesa je pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrevanje (SSW). Temperature u stratosferi mogle bi da skoče i do 50 stepeni iznad normale, što je ekstremno odstupanje.

„Ovo je kritičan razvoj događaja koji može da odredi vremenske prilike nad Evropom ne samo tokom februara, već i u ranim fazama proleća“, upozorava Flis.

Šta to znači za Evropu?

U prvim danima februara veći deo Evrope imaće relativno umerene temperature – ali prema pouzdanim evropskim modelima (ECMWF), to je samo kratko zatišje.

Nakon raspada vrtloga često dolazi do formiranja snažnog visokog pritiska iznad Grenlanda, koji menja smer vetrova i omogućava hladnom polarnom vazduhu da direktno prodre ka evropskom kopnu.

„Modeli pokazuju da će se polarni vrtlog podeliti u dve odvojene celine. To nije obična promena vremena, već raspad celokupne polarne cirkulacije“, ističe Flis.

Šta to znači za Srbiju?

Za Srbiju ovakav scenario obično znači:

  • nagli pad temperatura, često ispod proseka za februar

  • jak severni i severoistočni vetar, koji dodatno pojačava osećaj hladnoće

  • mogućnost jačih snežnih padavina, naročito u centralnim, zapadnim i južnim krajevima

  • dugotrajni mrazevi, posebno noću i u kotlinama

Meteorološki obrasci kod kolapsa polarnog vrtloga često donose tzv. kontinentalni hladni talas, što znači da zahlađenje može potrajati više dana, pa čak i sedmica, uz slabo otapanje snega i stalno niske temperature.

U takvim situacijama povećava se rizik od:

  • problema u saobraćaju,

  • poledice,

  • smetnji u snabdevanju strujom u brdskim krajevima,

  • kao i zdravstvenih tegoba kod hroničnih bolesnika.

Dugotrajan hladni talas?

Iako dugoročne prognoze uvek nose dozu neizvesnosti, podaci koje objavljuje Severe Weather Europe ukazuju da bi sredinom februara mogao da se uspostavi stabilan „koridor hladnog vazduha“ ka jugoistočnoj Evropi.

Za razliku od dosadašnje promenljive zime, ovaj prodor bi mogao da bude dugotrajniji i intenzivniji, što je u prošlosti često donosilo najhladnije periode cele sezone.

Flis zaključuje da se radi o obrascu koji je istorijski povezan sa najtežim zimskim talasima u Evropi – i da februar ove godine može biti znatno hladniji nego što smo navikli poslednjih zima.