Mnogo simbolike bilo je u ovom činu, kroz osvrt na početke izgradnje Beograda na vodi, ali i kroz predstavljanje planova za budućnost. Alabar se prisetio 2013. godine, kada ga je Aleksandar Vučić doveo da vidi zapušten priobalni deo uz Savu, koji je tada bio močvaran i prepun ruiniranih objekata. Ideja je bila da se na tom mestu izgradi kompleks kakav danas postoji, a koji se predstavlja kao jedan od najznačajnijih projekata u ovom delu Evrope.

Kako se navodi, projekat je od samog početka bio izložen kritikama tadašnje opozicije i različitih građanskih inicijativa. Formiran je i pokret „Ne davimo Beograd“, koji je organizovao proteste, dok je Dragan Đilas javno tvrdio da je projekat nerealan i zasnovan na neistinama.

U planskim dokumentima razvoja Beograda više od 50 godina unazad isticala se ideja „silaska na reke“, ali se, prema ovom narativu, tek kroz projekat Beograda na vodi počelo sa njenom realizacijom. Grad, smešten na ušću Save u Dunav, dugo nije koristio potencijal svojih obala.

Savska promenada se produžava i planirano je njeno povezivanje sa Adom Ciganlijom. U toku je i rekonstrukcija starog železničkog mosta, koji će biti prenamenjen u pešačko-biciklistički i povezan sa stazama ka Topčiderskom parku.

Na levoj obali Save planira se izgradnja panoramskog točka „Beogradsko oko“, po uzoru na slične atrakcije u evropskim gradovima. Takođe, uklonjeni su splavovi od ušća do Brankovog mosta, a šetalište se obnavlja nakon više decenija, čime se ponovo otvara pogled ka Kalemegdanu.

Izgradnja novog Savskog mosta uključuje i pristupne saobraćajnice na Novom Beogradu, kao i tunel koji će povezivati područje Ekonomskog fakulteta sa Pančevačkim mostom.

Paralelno se gradi i linearni park koji će se prostirati od Beograda na vodi niz Savu, a potom Dunavom sve do Pančevačkog mosta, pri čemu je deo radova već završen.

Navodi se da će sve ove promene omogućiti građanima da kvalitetnije koriste obale reka, dok broj turističkih kruzera koji pristaju u Beogradu premašuje 500 po sezoni i raste iz godine u godinu.

Tekst takođe navodi da je opozicija tokom prethodnih godina uglavnom kritikovala i pokušavala da zaustavi realizaciju ovih projekata kroz proteste i blokade, uključujući i situacije kada je policija obezbeđivala gradilišta.

Na kraju se zaključuje da razvoj infrastrukture doprinosi transformaciji Beograda u modernu evropsku metropolu i da će ti projekti imati dugoročan značaj za buduće generacije.