Sirija
Foto: AP/Ghaith Alsayed

Pre početka građanskog rata, ova polja su donosila znatan prihod, koji je bio ključan za poslovanje kompanije i značajan za hrvatsku ekonomiju. Međutim, politička situacija u Siriji promenila je sve.

Kada je 2012. godine izbio građanski rat, Ina je obustavila svoje aktivnosti na naftnim poljima. Razlog za to bile su međunarodne sankcije, ali i pritisak tadašnje hrvatske vlade, koja je želela da prati stav Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Naftna polja su tada prešla pod kontrolu sirijskih vlasti i drugih međunarodnih aktera.

Vest o padu režima Bašara al-Asada otvorila je nova pitanja. Pad Asada mogao bi značajno da utiče na budućnost sirijskih naftnih polja. Njegov režim godinama je bio oslonac za upravljanje resursima u zemlji, ali i za određivanje pravila međunarodnih ulaganja. Bez jasno definisane vlasti, stanje bi moglo da bude još neizvesnije. 

Za Hrvatsku, pad Asada predstavlja dvosmernu priliku. S jedne strane, moglo bi da dođe do stabilizacije situacije, što bi omogućilo povratak Ine na naftna polja i nastavak eksploatacije. S druge strane, nova vlast ili politički vakum mogli bi da otvore vrata drugim međunarodnim igračima, poput ruskih i kineskih kompanija, koje su već pokazale interesovanje za kontrolu tih resursa.

Sirijski rat je pri kraju, a trenutno se vode značajni pregovori o promeni Ustava, što je jedan od preduslova međunarodne zajednice za ukidanje sankcija Siriji.

To bi otvorilo vrata za povratak Ine u Siriju. Međutim, pitanje je da li je Hrvatska, kao država, pokazala interes za povratak u Siriju. Ako jeste, to će u velikoj meri zavisiti od partnera sirijskog predsednika Bašara al Asada, Rusije i Irana, koji kontrolišu veliki deo naftnih polja, uključujući ona koja su bila u vlasništvu Ine.

Trenutno, naftna polja koja su nekada donosila ogroman profit ostaju izvan domašaja Hrvatske, dok drugi akteri profitiraju.

BONUS VIDEO

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading