Evropska unija
Foto: Shutterstock/FOTO Shutterstock

Najveća gustina automobila u Evropskoj uniji, čak 6.000 po kvadratnom kilometru, Barselonu svrstava na listu zemalja sa visokim procentom zagađenosti vazduha. Prema procenama, dugotrajna izloženost takvom vazduhu prouzrokovala bi, na godišnjem nivou, 1.500 smrti, 900 novih slučajeva dečje astme i 120 novih slučajeva raka pluća.

Vlasti su rešile da naprave “superblokove” da bi smanjili  štetne uticaje. Reč je o "radikalnoj zelenoj transformaciji, piše Klima101.rs.

Ovako drastične promene ne zahtevaju rušenje, jer su temelji Barse postavljeni još sredinom 19. veka kroz karakterističan mrežasti gradski sistem, a da bi nastali savremeni superblokovi, neophodno je samo udružiti već postojeće blokove zgrada u jednu celinu i promeniti važeća pravila.

Drugim rečima, superblokovi su zapravo mini-naselja kvadratne forme dimenzija 400×400 metara, koja nastaju spajanjem devet običnih urbanih blokova, uključujući njihove spoljne i unutrašnje saobraćajnice. Njihova ključna specifičnost leži u smanjenom protoku saobraćaja.

Kako je to uopšte postignuto?

U ulicama koje se nalaze unutar superblokova prioritet se daje pešacima i biciklistima, dok se za vožnju automobila izdaju posebne dozvole sa izuzetkom policije, hitne pomoći i drugih službi kojima je omogućen nesmetan pristup. Povrh toga, brzina kretanja vozila ograničena je na 10 km/h.

Preusmeravanje automobila izvan superblokova rezultuje čistijim vazduhom i unapređenjem javnog zdravlja. Dodatno, saobraćajnice koje su nekada pripadale četvorotočkašima se ozelenjavaju i bivaju prenamenjene za zajedničko korišćenje lokalaca – tako se na primer u superblokovima postavljaju klupe ili oslikavaju staze za trčanje za decu. Barselona planira ukupno 503 superbloka širom grada do 2030. To bi produžilo životni vek stanovnika, u proseku, i do dvesta dana. 

BONUS VIDEO: 

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading