Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izneo je na godišnjoj konferenciji za medije, održanoj 19. decembra, pet ključnih procena koje se odnose na globalna dešavanja u 2026. godini. Njegove poruke, koje su se ticale rata u Ukrajini, odnosa Moskve i Vašingtona, kao i budućnosti Evrope, izazvale su snažne reakcije širom sveta.

Putin je poručio da naredna godina može predstavljati prelomni trenutak u aktuelnom sukobu, ali je naglasio da do toga može doći isključivo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim i bezbednosno neophodnim.

Rusija neće odustati od svojih zahteva

Ruski predsednik je ocenio da bi 2026. godina mogla doneti okončanje rata u Ukrajini, ali samo ukoliko se ispune uslovi koje je Moskva jasno definisala još u junu 2024. godine. Naglasio je da Rusija ne zatvara vrata pregovorima, ali da neće pristati na rešenja koja, prema njegovim rečima, ugrožavaju bezbednost zemlje.

– Spremni smo da konflikt završimo mirnim putem, ali isključivo uz garancije koje obezbeđuju dugoročnu sigurnost Rusije – poručio je Putin.

Kako je naveo, ti uslovi uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri oblasti koje Rusija smatra svojim teritorijama, formalno odustajanje Kijeva od ulaska u NATO, kao i sprovođenje procesa koje Moskva definiše kao demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine.

Tramp viđen kao ključna figura za mir

Poseban deo izlaganja Putin je posvetio Donaldu Trampu, ističući da upravo on, prema njegovom mišljenju, ima kapacitet da pokrene stvarne mirovne inicijative. Ruski lider je ocenio da Tramp ulaže ozbiljne napore da se rat zaustavi i da Moskva njegovu poziciju doživljava kao iskrenu.

Prema Putinovim rečima, Rusija je spremna za dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi Ukrajina i evropske zemlje morale da pokažu znatno veću spremnost na kompromis.

Oštra poruka Zapadu i upozorenje Evropi

Putin je odgovornost za dalji razvoj događaja prebacio na Zapad, a posebno na političko rukovodstvo Evropske unije i vlasti u Kijevu. On je ocenio da se Evropa nalazi pred dubokom civilizacijskom krizom i da, kako je rekao, uporno ide pogrešnim putem, pod snažnim uticajem Vašingtona.

Dodao je da se u zapadnim strateškim analizama sve češće govori o mogućem civilizacijskom slabljenju ili čak nestanku Evrope, sugerišući da Moskva i Vašington bolje sagledavaju dugoročne posledice aktuelne politike nego sami evropski lideri.

NATO označen kao bezbednosna pretnja

Govoreći o širenju NATO saveza, Putin je ponovio stav da razmeštanje vojne infrastrukture u blizini ruskih granica predstavlja direktnu i ozbiljnu pretnju nacionalnoj bezbednosti Rusije. Iako je priznao pravo svake države da bira sopstveni bezbednosni okvir, naglasio je da to pravo ne može biti ostvareno nauštrb bezbednosti drugih.

Podsetio je i na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kada je Rusija podržala nuklearno razoružanje Ukrajine uz bezbednosne garancije, navodeći da se Moskva kasnije osetila izigranom. Prema njegovim rečima, NATO je odavno prestao da bude odbrambeni savez i pretvorio se u instrument političkog i vojnog pritiska.

Ukrajina kao pitanje od presudnog značaja

Putin je ponovio da Ukrajina za Rusiju predstavlja pitanje od vitalnog interesa i da, kako je rekao, mora postojati određeni oblik ruskog uticaja. Govoreći o eventualnim izborima u Ukrajini, predložio je privremeni prekid borbenih dejstava kako bi se glasanje održalo u bezbednim uslovima, uz zahtev da pravo glasa dobiju i Ukrajinci koji žive u Rusiji.

Oštro je odbacio i ideju da se zamrznuta sredstva ruske centralne banke koriste za obnovu Ukrajine, nazvavši takav potez otvorenom pljačkom.

– Rusija će braniti svoje interese svim pravnim sredstvima. Ta sredstva će, pre ili kasnije, morati da budu vraćena – poručio je Putin.

Sve poruke sa konferencije ukazuju da Moskva ne planira da popusti i da 2026. vidi kao godinu u kojoj bi sukob mogao ući u završnu fazu — ali isključivo prema pravilima koja postavlja Rusija.