Poverljiva američka obaveštajna analiza detaljno opisuje kako Kina koristi rat u Iranu da maksimalno poveća svoju prednost nad Sjedinjenim Američkim Državama u vojnim, ekonomskim, diplomatskim i drugim oblastima, rekla su dva američka zvaničnika koja su pročitala izveštaj.

Procena je, prema rečima zvaničnika, ove nedelje izrađena za predsedavajućeg Združenog generalštaba, generala Dena Kejna, i izazvala je uzbunu unutar Pentagona zbog geopolitičkih troškova sukoba Vašingtona sa Teheranom u trenutku kada predsednik SAD Donald Tramp ulazi u visokorizične razgovore sa kineskim predsednikom Si Đinpingom u Pekingu.

Izveštaj, koji je izradila obaveštajna direkcija Združenog štaba, koristi takozvani „DIME“ okvir za procenu kineskog odgovora na sukob sa Iranom kroz četiri instrumenta državne moći: diplomatski, informacioni, vojni i ekonomski.

Zvaničnici su govorili o nalazima, koji ranije nisu objavljeni, pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o pitanjima američke obaveštajne službe.

Od kada su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana 28. februara, Kina je prodavala oružje saveznicima SAD u Persijskom zalivu dok su se oni borili da odbrane svoje vojne baze i naftnu infrastrukturu od iranskih raketnih i dron napada, navodi se u izveštaju.

Peking je takođe pomagao državama širom sveta koje su se suočile sa problemima u snabdevanju energijom nakon što su američko-izraelski napadi podstakli Iran da zatvori Ormuski moreuz, koridor kojim prolazi petina svetske nafte i gasa.

Rat je takođe iscrpeo ogromne američke zalihe municije koje bi bile ključne u potencijalnom sukobu sa Kinom oko sudbine Tajvana, navodi se u izveštaju. Sukob sa Iranom, koji je doveo do oštećenja ili uništenja američke vojne opreme i objekata širom Bliskog istoka, omogućio je Pekingu da posmatra kako SAD vode ratove i da nauči kako da planira sopstvene buduće operacije.

U izveštaju se navodi da je Peking uključio popularne kritike rata u svoju javnu retoriku, nazivajući sukob „nelegalnim“. Kina već dugo pokušava da potkopa sliku SAD kao odgovornog čuvara međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, a sukob sa Iranom vidi kao primer nepromišljenog pristupa Vašingtona vojnim neprijateljstvima.

Na pitanje o nalazima, glavni portparol Pentagona Šon Parnel rekao je:

- Tvrdnje da se globalni odnos snaga pomerio u korist bilo koje druge države osim Sjedinjenih Američkih Država su suštinski netačne.

Portparolka Bele kuće Olivija Vels izjavila je da su SAD „uništile vojne kapacitete iranskog režima za samo 38 dana i sada guše ono što je ostalo od njihove ekonomije jednom od najuspešnijih pomorskih blokada u istoriji“.

- Vojska Sjedinjenih Američkih Država je najveća borbena sila na svetu sa nenadmašnom moći koju ceo svet može da vidi - dodala je ona.

U saopštenju, portparol kineske ambasade Liu Pengju rekao je da je Peking posvećen „promovisanju mira i radu na deeskalaciji situacije“.

- Hitni prioritet sada je da se po svaku cenu spreči obnavljanje borbi, a ne da se situacija koristi za bacanje blata na druge zemlje - rekao je on.

Stručnjaci kažu da nalazi pružaju nove uvide u kinesku reakciju na rat, poput isporuke oružja američkim saveznicima, dok istovremeno potvrđuju rastući konsenzus da sukob pomera odnos snaga u korist Pekinga.

- U celini gledano, rat u Iranu ogromno poboljšava geopolitičku poziciju Kine - rekao je Džejkob Stouks, viši saradnik Centra za novu američku bezbednost.

Tajming izveštaja je posebno osetljiv jer Tramp započinje višednevne sastanke u Pekingu usmerene na redefinisanje odnosa dve najveće svetske ekonomije.

Samit, koji je odložen u martu zbog rata sa Iranom, održava se dok Trampovi izaslanici pokušavaju da pronađu rešenje koje bi ponovo otvorilo moreuz i rešilo američku zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa.

Trampova pozicija, kako u zemlji tako i globalno, oslabljena je zbog nezadovoljstva javnosti sukobom i značajne štete koju je rat naneo svetskoj ekonomiji.

Tramp je odbacio tvrdnje da je pod pritiskom ili da mu je potrebna pomoć Pekinga da okonča rat.

- Mislim da nam ne treba nikakva pomoć sa Iranom. Pobedićemo na ovaj ili onaj način, mirno ili drugačije - rekao je novinarima pre odlaska u Peking.

Tramp je rekao da je zatvaranje moreuza veliki problem za Kinu zbog njene zavisnosti od zalivske nafte, ali obaveštajni izveštaj navodi da je Kina prebrodila nestašice zahvaljujući razvoju obnovljivih izvora energije i ogromnim rezervama nafte.

- Kina je druga država na svetu koja je najviše zaštićena od energetske krize, odmah posle Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Rajan Has, stručnjak za Kinu iz Instituta Brukings.

To omogućava Pekingu da stiče prijatelje širom sveta, rekao je Has.

- Kina se predstavlja kao pružalac rešenja nudeći pristup avionskom gorivu i drugim proizvodima kojih nema dovoljno kao kratkoročno rešenje - rekao je on.

Od početka rata, Peking je kontaktirao Tajland, Australiju, Filipine i druge države kako bi im pomogao da upravljaju energetskim potrebama i nudi pristup kineskoj tehnologiji zelene energije kao dugoročnom rešenju.

- Ovo nije altruizam. Peking koristi priliku da napravi pukotine između Amerike i njenih tradicionalnih partnera - rekao je Has.

Tokom prethodnih energetskih kriza, Vašington je slao zvaničnike širom sveta i organizovao hitne sastanke kako bi rešio nestašice. Međutim, Trampova administracija nije pokazala interesovanje za takav napor.

- To je stvorilo prostor koji Peking pokušava da popuni - rekao je Has.

Nestašice municije predstavljaju još jednu veliku dimenziju rata. SAD su potrošile ogromne količine raketa, bombi i presretača, od kojih su mnogi skupi i zahtevaju dugo vreme proizvodnje, kako bi branile Izrael i saveznike u Zalivu od iranskih protivnapada i uništile arsenal Teherana.

Kako su ranije izvestili Vašington post i drugi mediji, posebno su pogođene ograničene zalihe sistema protivvazdušne odbrane Patriot i presretača THAAD, kao i krstarećih raketa Tomahavk.

Situacija je ostavila Tajvan, Japan, Južnu Koreju i druge saveznike zabrinutim zbog vojne spremnosti SAD i sposobnosti Vašingtona da interveniše u slučaju kineskog napada.

- To pokreće pitanja o sposobnosti američke odbrambene industrije da brzo obnovi zalihe municije i dodatno pojačava već postojeću zabrinutost zbog sporih isporuka - rekao je Stouks.

To takođe daje glasovima naklonjenim Pekingu na Tajvanu razlog da „uspore ili blokiraju finansiranje tajvanskog vojnog jačanja“, rekao je Stouks. Pristalice Tajvana smatraju da je to jačanje ključno za odvraćanje Pekinga.

Parnel je uzvratio da Pentagon „održava dubok, otporan arsenal i industrijski kapacitet potreban za odbranu naše države, zaštitu naših interesa i odvraćanje svakog protivnika“.

Rat je takođe omogućio Pekingu da polaže pravo na moralnu nadmoć nad Vašingtonom i skrene pažnju sa sopstvenih ozbiljnih kršenja ljudskih prava i prinudnog ponašanja u Aziji.

- Kina ima priliku da predstavi Sjedinjene Američke Države kao agresivnu, unilateralističku silu u opadanju, jer Vašington ne može da se spreči da se upliće u krvave i skupe ratove na Bliskom istoku - rekao je Stouks.