On smatra da bi univerzalni osnovni prihod mogao biti jedno od ključnih rešenja za ekonomiju budućnosti.

Državna pomoć kao odgovor na automatizaciju

U objavi na društvenoj mreži X, Mask je istakao da bi vlade trebalo redovno da isplaćuju novčanu pomoć građanima kako bi ublažile posledice sve veće automatizacije.

Prema njegovom mišljenju, razvoj veštačke inteligencije i robotike dovešće do naglog rasta proizvodnje roba i usluga, što bi moglo omogućiti visok životni standard čak i onima koji nemaju zaposlenje.

Koliko poslova može nestati

Procene pokazuju da bi uticaj AI na tržište rada mogao biti ozbiljan. Analize sugerišu da bi između 10 i 15 odsto radnih mesta u SAD moglo nestati u narednih pet godina, što bi značilo da bi i do 25 miliona ljudi moglo ostati bez posla.

Od osnovnog ka “visokom” prihodu

Mask ne govori samo o osnovnom prihodu koji pokriva minimum troškova, već o proširenom modelu koji bi omogućio viši životni standard. Ideja je da građani ne samo prežive, već da imaju pristojan kvalitet života bez obzira na zaposlenje.

Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da rešenje nije samo u većim primanjima, već i u smanjenju troškova života. Tehnološki napredak bi, prema njima, mogao znatno pojeftiniti energiju, hranu, zdravstvo i obrazovanje.

Skepsa među ekonomistima

Uprkos atraktivnosti ove ideje, mnogi ekonomisti su oprezni. Oni ističu da problem nije isključivo u gubitku radnih mesta, već i u stagnaciji plata i opštem kvalitetu poslova.

Umesto direktnih isplata, deo stručne javnosti zagovara ulaganje u prekvalifikaciju i obrazovanje, kako bi se radnici prilagodili novim uslovima koje donosi tehnološki napredak.

Penzije pod znakom pitanja

Mask ide i korak dalje, tvrdeći da bi koncept štednje za penziju mogao izgubiti smisao u narednih deset do dvadeset godina. U njegovoj viziji, tehnologija bi mogla stvoriti ekonomiju u kojoj resursa ima dovoljno za sve.

Sudar sa realnošću

Međutim, trenutna situacija je daleko od takvog scenarija. Mnogi građani i dalje jedva pokrivaju osnovne troškove, suočeni sa inflacijom, rastom kamata i sporim povećanjem plata.

Stručnjaci upozoravaju da čak i ako veštačka inteligencija donese veću produktivnost, ključno pitanje ostaje kako će se to bogatstvo raspodeliti.

Maskova inicijativa otvara važno pitanje budućnosti ekonomije u eri veštačke inteligencije, ali i sposobnosti država da pronađu balans između tehnološkog napretka i zaštite radnika.