Rusija se suočava sa dubokom demografskom krizom koja se dodatno pogoršava usled rata u Ukrajini, visoke smrtnosti i drastično niskog nataliteta. Broj umrlih već godinama znatno premašuje broj rođenih, što izaziva sve veću zabrinutost u državnom vrhu.

Naglo opadanje broja novorođenih pokrenulo je talas kontroverznih mera, zbog kojih kritičari upozoravaju da predsednik Vladimir Putin vodi zemlju ka modelu u kojem država sve više kontroliše reprodukciju.

Pojedini aktivisti povlače paralelu sa distopijskim svetom iz romana „Sluškinjina priča“, u kojem vlast upravlja telima žena, dok vlasti u Moskvi pojačavaju napore da zaustave demografski pad. Iako takva poređenja deluju ekstremno, konkretne mere koje se uvode izazivaju ozbiljnu zabrinutost organizacija za ljudska prava.

Kako je istakla Holi Kartner iz organizacije Human Rights Watch, ruske vlasti svojim politikama ugrožavaju prava, zdravlje pa čak i živote žena, pod izgovorom očuvanja „tradicionalnih vrednosti“ i povećanja broja stanovnika. Iako abortus formalno nije zabranjen, pristup ovoj zdravstvenoj usluzi postaje sve teži.

Kontrola plodnosti

Prema dostupnim informacijama, razmatra se i mogućnost da muškarci koji često posećuju saune budu upućivani na analizu sperme. Ova ideja proistekla je iz bojazni da visoke temperature negativno utiču na kvalitet i pokretljivost spermatozoida.

U okviru tih mera, muškarcima bi bila postavljana pitanja o učestalosti korišćenja parnih kupatila, a oni koji ih redovno posećuju mogli bi biti upućeni na dodatne preglede, uključujući spermogram. Vlasti tvrde da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može smanjiti plodnost.

Ova inicijativa nadovezuje se na reforme iz 2024. godine, kada su prošireni programi provere reproduktivnog zdravlja za muškarce starosti od 18 do 49 godina u okviru državnog zdravstvenog osiguranja.

Istovremeno, pojavile su se tvrdnje da bi žene koje izjavljuju da ne žele decu mogle biti upućivane psiholozima, što kritičari nazivaju oblikom „meke prinude“.

Novčani podsticaji

U više ruskih regiona uvedene su finansijske mere sa ciljem da se podstakne rađanje. Mladim ženama, uključujući studentkinje i one koje su još u procesu obrazovanja, nude se novčane isplate od oko 100.000 rubalja.

Zvaničnici tvrde da je cilj da se pruži podrška ženama u teškim životnim okolnostima i poveća natalitet, ali kritičari upozoravaju da takve mere mogu podstaći rano majčinstvo na štetu obrazovanja i dugoročnih životnih planova.

Sam Putin više puta je isticao da su velike porodice prioritet, predstavljajući rađanje kao patriotsku dužnost i deo kulturnog identiteta zemlje.

Praćenje trudnoća

Jedan od najkontroverznijih poteza jeste povećanje uloge države u reproduktivnom zdravlju. Prema izveštajima, razvijaju se sistemi za digitalno praćenje trudnoća kroz zdravstveni sistem, uz obrazloženje da se time poboljšava medicinski nadzor.

Istovremeno, iako je abortus i dalje legalan, u praksi je sve teže doći do te usluge. Žene su često obavezne da prođu kroz period savetovanja, dok se pritisak vlasti i prodržavnih organizacija na odustajanje od prekida trudnoće povećava.

Tokom 2023. godine uvedena je i zabrana takozvane „propagande bez dece“, čime je praktično onemogućeno javno promovisanje životnog stila bez potomstva.

Dok vlasti tvrde da se time štite tradicionalne vrednosti, kritičari smatraju da se ograničava lična sloboda i pojačava pritisak na žene da rađaju.

U oktobru 2025. godine najavljeno je i formiranje posebnog registra za praćenje trudnoća i njihovih ishoda, što organizacije za zaštitu ljudskih prava vide kao ozbiljno zadiranje u privatnost žena i devojaka.

Pritisak na radnom mestu

Napori za povećanje nataliteta proširili su se i na radno okruženje i javni život. Inicijative podržane od strane države podstiču poslodavce da aktivnije učestvuju u praćenju i podršci porodičnom životu zaposlenih.

U pojedinim regionima razmatrane su ideje koje uključuju dodatne zdravstvene provere plodnosti, ali i uvođenje politika na radnom mestu koje bi podsticale roditeljstvo.

Iako sve ove mere nisu u potpunosti primenjene na nacionalnom nivou, one ukazuju na širi trend u kojem se rast stanovništva tretira kao strateški prioritet države.

Demografski pad

Rusija se već duže vreme suočava sa smanjenjem broja stanovnika, što je posledica niskog nataliteta, visoke smrtnosti i ekonomskih posledica raspada Sovjetskog Saveza.

Rat u Ukrajini dodatno je pogoršao situaciju, jer je veliki broj mladih muškaraca poginuo ili ranjen, dok su mnogi napustili zemlju.

Zvanični podaci pokazuju da je broj rođenih pao na jedan od najnižih nivoa u poslednjim decenijama, zbog čega vlasti sve hitnije pokušavaju da pronađu rešenja za ovu krizu.