Američki predsednik Donald Tramp je tokom današnjeg obraćanja na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu izgovorio niz izjava koje su izazvale zbunjenost, ali i nevericu širom sveta. Njegov govor bio je ispunjen kontradiktornim porukama, neobičnim ocenama i opaskama u stilu po kojem je već prepoznatljiv.

Tramp je u više navrata ignorisao osnovne činjenice, tvrdeći, između ostalog, da NATO nikada nije učinio ništa za Sjedinjene Američke Države. Takva tvrdnja zanemaruje činjenicu da je Član 5 NATO pakta aktiviran samo jednom u istoriji – nakon terorističkih napada 11. septembra u Njujorku – kada su brojne članice Alijanse učestvovale u međunarodnim snagama u Avganistanu.

Obraćanje je započeo rečima da mu je „divno što se vratio u prelepi švajcarski Davos“ i da govori pred „mnogo cenjenih poslovnih lidera, mnogo prijatelja i nekoliko neprijatelja“. Tokom govora često je bez ikakvog reda prelazio sa teme na temu, dok je bivšeg predsednika Džoa Bajdena više puta pomenuo, ponovo ga nazivajući najgorim predsednikom u istoriji SAD.

„Volim Makrona, iako je teško poverovati“

Poseban deo govora bio je posvećen francuskom predsedniku Emanuelu Makronu. Tramp je podsetio na ranije pretnje uvođenjem carina od 200 odsto na francuska vina i šampanjac, ali se istovremeno narugao Makronovom izgledu u Davosu, imitirajući njegov naglasak i komentarišući sunčane naočare koje je nosio.

„Video sam ga sa tim lepim sunčanim naočarima. Šta se, dođavola, desilo?“ rekao je Tramp, da bi potom dodao: „Zapravo, volim Makrona, iako je teško poverovati u to.“

Grenland ili Island?

Tokom govora Tramp je u više navrata pomešao Grenland i Island, što nije promaklo medijima. U jednom trenutku rekao je da je „berza pala zbog Islanda“, aludirajući na pad Volstrita u trenutku kada je najavljivao novu eskalaciju trgovinskog rata.

„Island nas je već koštao mnogo novca“, izjavio je, a zatim dodao da ga je NATO „voleo“ sve dok im „nije rekao za Island“. U drugom delu govora naveo je da odbrambeni savez „nije tu za nas na Islandu“, iako je očigledno govorio o Grenlandu.

„Grenland je prelep komad leda“

Govoreći o Grenlandu, Tramp je ponovio da ga „hitno želi“, ali da neće koristiti silu. Tom prilikom opisao ga je kao „prelep komad leda“.

On je izjavio da su Sjedinjene Države nakon rata, koji su, kako je rekao, dobile, vratile Grenland Danskoj, ocenivši tu odluku kao pogrešnu. Kritikujući Kopenhagen, Tramp je Dansku nazvao „nezahvalnom“, tvrdeći da duguje SAD jer ju je Amerika branila tokom Drugog svetskog rata.

„Danska je pala pod Nemačku za šest sati i nije mogla da odbrani ni sebe ni Grenland. Zato su Sjedinjene Države morale da reaguju“, rekao je Tramp, dodajući da je povratak Grenlanda Danskoj bio greška.

„Koliko smo bili glupi“

„Koliko smo bili glupi da to učinimo?“ zapitao se Tramp, ponavljajući da su Amerikanci vratili teritoriju, a zauzvrat dobili nezahvalnost. Takođe je izjavio da, da nije bilo SAD u Drugom svetskom ratu, svet danas ne bi govorio engleski, već „malo nemački i malo japanski“.

Tramp je uputio i poruke Kanadi, ocenjujući da ta zemlja treba da bude zahvalnija Sjedinjenim Američkim Državama.

„Kanada dobija mnogo besplatnih poklona od nas, ali to ne ceni“, rekao je, dodajući da će planirani protivraketni sistem „Zlatna kupola“ štititi i Kanadu.

Poruka kanadskom premijeru

Govoreći o kanadskom premijeru Marku Kerniju, Tramp je rekao da on „nije bio dovoljno zahvalan“, osvrćući se na njegov raniji govor u Davosu. Iako Kerni nije direktno pominjao SAD ili Trampa, govorio je o slabljenju poretka zasnovanog na pravilima i eri rivalstva velikih sila.

„Kanada živi zahvaljujući SAD. Seti se toga, Kerni, sledeći put kada budeš davao izjave“, poručio je Tramp.

Američki predsednik je tokom govora napao i energiju vetra, kritikujući Evropu i Kinu. Vetrenjače je nazvao „prokletim stvarima“, tvrdeći da su „svuda po Evropi“, da su neisplative i da ih kupuju „glupi ljudi“. Prema tumačenju medija, Tramp je time poručio da evropski lideri kupuju vetroelektrane od Kine bez razmišljanja.

Poznato je da Tramp snažno promoviše korišćenje nafte, uglja i nuklearne energije, dok istovremeno odbacuje obnovljive izvore. Vetrenjače je ponovo optužio da „ubijaju ptice“ i „uništavaju pejzaž“, iako se retko bavi ekološkim temama.