Sjedinjene Američke Države mogle bi da plate i do 700 milijardi dolara ukoliko bi ostvarile cilj predsednika Donalda Trampa da kupe Grenland, prema navodima tri osobe upoznate sa procenom troškova, prenosi NBC.

Procenu su izradili akademici i bivši američki zvaničnici u okviru planiranja Trampove ambicije da preuzme ostrvo površine oko 2,16 miliona kvadratnih kilometara kao strateški tampon na Arktiku protiv glavnih američkih rivala, naveli su ti izvori.

Grenland, poluautonomna teritorija Kraljevine Danske, nije na prodaju.

Zvaničnici Danske i Grenlanda odbacili su Trampove tvrdnje da će SAD dobiti Grenland „na ovaj ili onaj način“. Ipak, visoki zvaničnik Bele kuće rekao je da je državnom sekretaru Marku Rubiju naloženo da u narednim sedmicama izradi predlog za kupovinu Grenlanda, opisujući taj plan kao „visoki prioritet“ za Trampa.

U sredu su Rubio i potpredsednik Džej Di Vens održali sastanak sa zvaničnicima Danske i Grenlanda, koji su doputovali u Vašington kako bi dobili jasniju sliku o Trampovim namerama i predlozima. Međutim, nisu uspeli da promene Trampove planove za preuzimanje Grenlanda.

U satima uoči sastanaka, poruke vlade Grenlanda bile su dosledne.

„Grenland ne želi da bude u vlasništvu, pod upravom niti deo Sjedinjenih Američkih Država. Mi biramo Grenland kakav danas poznajemo, kao deo Kraljevine Danske“, rekla je ministarka spoljnih poslova Vivian Mocfeld po dolasku u Vašington u utorak.

Ministarka za poslovanje i mineralne resurse Grenlanda Naja Natanielsen izjavila je u utorak da poruke iz SAD izazivaju toliku zabrinutost među stanovnicima Grenlanda da imaju problema sa spavanjem.

„Ovo zaista ispunjava dnevni red i razgovore u domaćinstvima. Reč je o ogromnom pritisku pod kojim se nalazimo i ljudi osećaju njegove posledice“, rekla je Natanielsen na konferenciji za novinare u Londonu.

Uprkos toj zabrinutosti, Natanielsen je rekla: „Nemamo nikakvu nameru da postanemo Amerikanci“.

SAD već sada mogu da rasporede više vojnika na Grenlandu i prošire svoje vojne i bezbednosne kapacitete tamo, u skladu sa postojećim sporazumom između dve vlade, rekao je američki zvaničnik upoznat sa tim pitanjem.

„Zašto napadati kravu kada vam mleko prodaje po relativno dobrim cenama?“, rekao je zvaničnik.

Dok su neki zvaničnici Trampove administracije izjavili da bi SAD mogle da upotrebe vojnu silu kako bi preuzele ostrvo sa 57.000 stanovnika, drugi u administraciji i saveznici Bele kuće van nje smatraju da su kupovina ili formiranje novog savezništva verovatniji ishod.

Jedna od opcija koja se razmatra jeste i sklapanje takozvanog sporazuma o slobodnoj asocijaciji sa Grenlandom, koji bi uključivao američku finansijsku pomoć u zamenu za dopuštanje bezbednosnog prisustva, izvestio je NBC News.

SAD imaju slične sporazume sa Republikom Maršalskih Ostrva, Saveznim Državama Mikronezije i Republikom Palau. Uključivanje Grenlanda moglo bi da zadovolji deo Trampove šire vizije američke hegemonije na zapadnoj hemisferi i da bude manje skupo od procenjene cene kupovine Grenlanda od 500 do 700 milijardi dolara.

SAD su se 1916. godine složile da kupe karipska ostrva od Danske i zauzvrat priznale da „neće prigovarati“ na to da danska vlada zadrži političke i ekonomske interese nad celim Grenlandom, prema tadašnjem sporazumu.