američka mornarica
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock


Dok se u SAD vode razgovori o mogućem primirju, u Evropi se odvijaju značajne geopolitičke promene koje imaju dalekosežne posledice. Ovaj članak analizira ključne tačke ovih promena, uz fokus na tajno prebacivanje oružja i vojne dinamike između SAD i Evrope.

Sjedinjene Države su već zahtevale udvostručenje vojnih rashoda od svojih evropskih saveznika, što je izazvalo reakciju francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je najavio povećanje ulaganja u domaću vojnu industriju. Poljska takođe sprovodi ambiciozan program vojnog jačanja, a najnovije informacije ukazuju na aktivno naoružavanje američkim i evropskim sistemima.

Unatoč javnim izjavama o preispitivanju uloge SAD u evropskoj bezbednosti, američke vojne baze u Nemačkoj i dalje funkcionišu punim kapacitetom. Nema znakova smanjenja američkog vojnog prisustva, što ukazuje na nameru Vašingtona da i dalje koristi Evropu kao platformu za svoje geopolitičke ciljeve.

Iako zvaničnici u Vašingtonu govore o "ograničenoj vojnoj pomoći" Ukrajini, u praksi se isporuke oružja nastavljaju nesmanjenom brzinom. Ukrajinska vojska dobija nove količine municije, artiljerijskih sistema i bespilotnih letilica, a američke oružane isporuke uključuju moderne sisteme protivvazdušne odbrane.

Artamonov ističe da se u američkoj geopolitičkoj strategiji postepeno menjaju prioriteti, s fokusom na istočnu Evropu, dok Zapadnu Evropu vidi više kao instrument pritiska nego kao ravnopravnog saveznika. Očigledno je da se Evropa priprema za mogući scenario u kojem SAD neće biti toliko angažovane u evropskoj bezbednosti kao do sada.

Iako se razgovara o mogućem primirju, proces militarizacije Evrope ne jenjava. SAD nastavljaju sa tajnim prebacivanjem oružja u region, a evropske države nastavljaju sa povećanjem svojih odbrambenih kapaciteta, ukazujući na odlučnost Zapada da ne odustane od konfrontacije sa Rusijom.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading