trovanje kiselom vodom
Foto: Alo/FOTO Shutterstock

U Hrvatskoj je zabeleženo četrdesetak slučajeva trovanja flaširanim napicima - našli su uzrok trovanja, sredstvo za odmašćivanje, deterdžent za sudove, ali nisu našli uzrok incidenta.

Rafovi prodavnica u Hrvatskoj, na kojima inače stoje gazirana pića, prazni su. Zvanično objašnjenje je da su u uzorku tečnosti koju je pila otrovana osoba u Rijeci pronađeni tragovi sredstva za odmašćivanje. Hrvatski ministar zdravlja kaže da je zvanično reč o izolovanom slučaju i da, kako tvrdi, nema mesta za paniku. Lekarima širom Hrvatske ipak su se javile 34 osobe zbog sumnje na trovanje gaziranim pićima.

Šta uraditi kod trovanja

Toksikolog Radomir Kovačević izjavio je danas, povodom trovanja mineralnom vodom u Hrvatskoj, da je neophodno da se gleda klinička slika i da, ukoliko se pokaže da je trovanje u pitanju, da se konzumira dosta vode i mleka. Kovačević je dodao da u konkretnom slučaju nije jasno da li su u pitanju neki odmašćivači, što su sve hemijske supstance koje postoje oko nas.

 

Zatvoreni sistemi, ali...

- Mi ne možemo iz ove perspektive da znamo šta se tačno desilo, ali iz procedure možemo da napravimo pretpostavku. Na kraju krajeva, koliko sam upućena, postoje forenzičari koji sada ispituju slučaj. Oni su našli uzrok trovanja, ali nisu našli uzrok incidenta. Znači, možemo da pravimo samo pretpostavke - rekla je profesorka s Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu Suzana Dimitrijević Branković

trovanje kiselom vodom

FOTO print skrin/RTS

Prema njenim rečima, tečni proizvodi, pića i voda praktično se proizvode tako što prolaze kroz zatvorene cevne sisteme. Ne postoji dodir spolja s tim proizvodima.

- Imaju rezervoare gde se napravi neka mešavina i to sve prolazi kroz cevni sistem. Direktno ide u punionicu, u flašu - rekla je profesorka Dimitrijević Branković, i dodala da se posle svakog proizvoda koji prođe, bilo da je to voda ili sok, taj sistem pere.

Obavezna provera

Odgovarajući na pitanje kako se pere, kaže da je profesionalni termin „cip“ ili „klin in plejs sistem“, a suštinski to znači da se kroz cevovod pušta rastvor kiseline, rastvor baze koja neutrališe kiselinu i nakon toga se cevovod ispira vodom, toplom praktično od samog tehnološkog procesa i definiše se procedura.

Mirjana Rajilić Stojanović, takođe profesor s Tehnološko-metalurškog fakulteta, kaže da bi to trebalo da se kontroliše, postoje definisane procedure, ali ovaj put ili je procedura izostala ili je nešto drugo u pitanju.

Koka-Kola se vraća na rafove

Iz „Fortenova grupe“ saopštili su da se proizvodi koje proizvodi i distribuira „Koka-Kola HBC Hrvatska“ vraćaju na police članica njihovih trgovinskih lanaca. U saopštenju objavljenom na internet stranici „Fortenove“ navodi se da su primili informaciju kompanije „Koka-Kola“ o rezultatima ispitnih izveštaja Državnog inspektorata o kontroli uzoraka njihovih proizvoda prema kojem se uzorci smatraju zdravstveno ispravnima. Istom informacijom, kažu, kompanija potvrđuje da se svi proizvodi koje proizvodi i distribuira smatraju zdravstveno ispravnim i sigurnim za konzumaciju.

- Mislim da na kraju uvek kad postoji čovek, postoji prostor za grešku. Ja verujem da je ljudski faktor u pitanju zato što su to stvarno definisane procedure i uglavnom je industrijska hrana bezbednija od hrane koju proizvodimo kod kuće - kaže ona.

Neadekvatna obuka

Suzana Dimitrijević Branković isto tvrdi da je za najveći deo neusaglašenosti u procesu ili kod problema u procesu kriv čovek. Ali ne čovek kao pojedinac, nego kao sistemski problem.

- Ono što je moj utisak, a bavim se i obilaženjem firmi, proverom standarda bezbednosti hrane, imamo situaciju velike fluktuacije zaposlenih. Mnogi odlaze iz Hrvatske, novi dolaze i verovatno se ne zadržavaju dugo na poslu. Svi novozaposleni moraju da prođu određenu obuku da bi bili spremni da rade taj posao, a da se, naravno, bezbednost hrane ne ugrozi.

Postavlja se pitanje da li je bila neadekvatna obuka. Moguće je da je došlo i do kvara „cip“ sistema i da je, umesto da se on ispere vodom, jednostavno zaostala baza.

- Ona količina koja je isprala sadržala je bazu ili to sredstvo za odmašćivanje, a posle toga je bilo sve u redu. Zašto nije rađena validacija? Tu je problem jer validacija čišćenja bi trebalo da se radi. Odnosno, kad se obavi to čišćenje, onda se proveri poslednja voda u laboratoriji - rekla je Suzana Dimitrijević Branković.

Suštinski, kako navodi, u ovom slučaju hemijska kontaminacija isključivo je od sredstava za dezinfekciju ili za pranje, u ovom slučaju za odmašćivanje. Tako da je to jedini izvor potencijalne hemijske kontaminacije.

Mirjana Rajilić Stojanović napominje da ono što je u industriji obavezno jeste da posluje u skladu s određenim standardima. I u vezi s tim postoji puno i internih i spoljnih kontrola.

- Ovo je zaista jedan ozbiljan incident. Znači, nemamo objašnjenje kako se to desilo, to će istraživati određeni organi, ali to je zaista nešto što ne bi smelo da se desi - zaključila je Rajilić Stojanović.

Nema kraja mukama u Hrvatskoj - salmonela u kulenu

Zbog utvrđene bakterije iz roda salmonela, hrvatski Državni inspektorat je s tržišta povukao trajnu kobasicu „kulenova seka“, proizvođača „Žumberački sinovi“. Reč je o proizvodu proizvedenom 26. septembra sa rokom do 26. 3. 2024. godine, naglašava se u saopštenju, prenela je Hina. Obaveštenje se odnosi isključivo na navedeni proizvod, koji nije u skladu s evropskom uredbom o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

BONUS VIDEO 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading