ivan srdanov
Foto: Alo/Alo

Tako smo za samo nekoliko dana imali tri tragedije, koje nažalost obeleže svaku sezonu.

Ono što je retko kome poznato jeste da su posetioci bazena i drugih kupališta, pa i letovališta u velikom broju - neplivači, a mnogi su, iako imaju neko plivačko umeće, vrlo nesigurni u vodi.

O tome šta sve mogu biti uzroci utapanja, kao i šta raditi ako se neko davi, ili treba da pomogne nekome ko se davi razgovarali smo sa Ivanom Srdanovim, plivačkim trenerom i profesorom fizičkog vaspitanja.

Koji su najčešći uzroci utapanja?

-  Preterano samopouzdanje, iscrpljenost, nestručno ponašanje u vodi (skakanje, igra), alkohol ili droga, grčevi, loši vremenski uslovi, i nepoznavanje dubine ili struje - objašnjava Srdanov. Kaže, kod dece je uzrok utapanja najčešće nepažnja odraslih i izostanak nadzora.

Da li se može reći da je alkohol jedan od najvećih krivaca?

– Da, apsolutno. Alkohol usporava reflekse, remeti ravnotežu, smanjuje osećaj za rizik i potcenjuje opasnost. Ogroman broj smrtnih slučajeva na rekama, jezerima i moru vezan je upravo za konzumaciju alkohola.

 Da li se više dave plivači ili neplivači?

– Neplivači imaju veći rizik, ali i plivači mogu stradati ako precene svoje sposobnosti, upadnu u paniku ili ih iznenade vremenski uslovi, umor ili grč. Dakle, znanje plivanja je ogromna prednost, ali ne garantuje sigurnost bez odgovornog ponašanja.

Šta da radimo kada nas uhvati grč?

– Pre svega, ostati smiren. Ne paničiti.
– Ako možete, okrenite se na leđa i plutajte.
– Lagano istežite mišić (npr. povucite stopalo ka sebi ako je grč u listu).
– Pozovite pomoć ako niste blizu obale.
– Ne forsirajte dalje plivanje – plivajte ka obali samo ako ste sigurni da možete.

Šta da radimo kada krenemo da se utapamo?


– Okrenite se na leđa i pokušajte da plutate.
– Dišite smireno i plitko, pokušajte da se opustite.
– Pokušajte da privučete pažnju (ruka, glas), ali ne trošite previše energije.
– Ne borite se sa vodom – što više paničite, više tonete.

Šta raditi kada se neko drugi davi?


– Ne skači odmah u vodu ako nisi obučen za spasavanje!
– Prvo pozovi pomoć (ili spasioce).
– Pokušaj da mu dobaciš nešto što pluta – daska, prsluk, konopac, grana.
– Ako moraš da uđeš u vodu – priđi s leđa, drži distancu, i nemoj da dozvoliš da te povuče (ljudi u panici mogu tebe da utope).
– Nakon vađenja – proveri disanje, počni reanimaciju ako je potrebno (30:2 kompresije i veštačko disanje).

Koliko ljudi zapravo ne zna da pliva, i zašto je bitno da nauče? Da li je kasno naučiti da se pliva, ima li među polaznicima starijih?

– Ogroman broj odraslih u Srbiji ne zna da pliva ili zna vrlo ograničeno (poslednja istraživanja su pokazala da u Srbiji ne zna da pliva 64% osobe do 30 godina).– to je često povezano sa strahom, lošim iskustvom iz detinjstva ili sramotom da pokušaju kasnije.

– Nije nikad kasno da naučiš da plivaš – imam učenike od 30, 40, 50, pa i 70 godina.

Za kraj, naš sagovornik zaključuje:

– Plivanje nije samo rekreacija – to je veština koja može spasiti život. Osim toga, jača samopouzdanje, smanjuje stres, i čini te sigurnijim na odmoru, u rekama, na moru i u svakodnevnom životu.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading