I LJUDI OD 70 GODINA MI DOLAZE DA NAUČE DA PLIVAJU Plivački trener za Alo! otkrio zašto se ljudi najčešće dave! OVO JE JEDINI SPAS

Tako smo za samo nekoliko dana imali tri tragedije, koje nažalost obeleže svaku sezonu.
Ono što je retko kome poznato jeste da su posetioci bazena i drugih kupališta, pa i letovališta u velikom broju - neplivači, a mnogi su, iako imaju neko plivačko umeće, vrlo nesigurni u vodi.
O tome šta sve mogu biti uzroci utapanja, kao i šta raditi ako se neko davi, ili treba da pomogne nekome ko se davi razgovarali smo sa Ivanom Srdanovim, plivačkim trenerom i profesorom fizičkog vaspitanja.
Koji su najčešći uzroci utapanja?
- Preterano samopouzdanje, iscrpljenost, nestručno ponašanje u vodi (skakanje, igra), alkohol ili droga, grčevi, loši vremenski uslovi, i nepoznavanje dubine ili struje - objašnjava Srdanov. Kaže, kod dece je uzrok utapanja najčešće nepažnja odraslih i izostanak nadzora.
Da li se može reći da je alkohol jedan od najvećih krivaca?
– Da, apsolutno. Alkohol usporava reflekse, remeti ravnotežu, smanjuje osećaj za rizik i potcenjuje opasnost. Ogroman broj smrtnih slučajeva na rekama, jezerima i moru vezan je upravo za konzumaciju alkohola.
Da li se više dave plivači ili neplivači?
– Neplivači imaju veći rizik, ali i plivači mogu stradati ako precene svoje sposobnosti, upadnu u paniku ili ih iznenade vremenski uslovi, umor ili grč. Dakle, znanje plivanja je ogromna prednost, ali ne garantuje sigurnost bez odgovornog ponašanja.
Šta da radimo kada nas uhvati grč?
– Pre svega, ostati smiren. Ne paničiti.
– Ako možete, okrenite se na leđa i plutajte.
– Lagano istežite mišić (npr. povucite stopalo ka sebi ako je grč u listu).
– Pozovite pomoć ako niste blizu obale.
– Ne forsirajte dalje plivanje – plivajte ka obali samo ako ste sigurni da možete.
Šta da radimo kada krenemo da se utapamo?
– Okrenite se na leđa i pokušajte da plutate.
– Dišite smireno i plitko, pokušajte da se opustite.
– Pokušajte da privučete pažnju (ruka, glas), ali ne trošite previše energije.
– Ne borite se sa vodom – što više paničite, više tonete.
Šta raditi kada se neko drugi davi?
– Prvo pozovi pomoć (ili spasioce).
– Pokušaj da mu dobaciš nešto što pluta – daska, prsluk, konopac, grana.
– Ako moraš da uđeš u vodu – priđi s leđa, drži distancu, i nemoj da dozvoliš da te povuče (ljudi u panici mogu tebe da utope).
– Nakon vađenja – proveri disanje, počni reanimaciju ako je potrebno (30:2 kompresije i veštačko disanje).
Koliko ljudi zapravo ne zna da pliva, i zašto je bitno da nauče? Da li je kasno naučiti da se pliva, ima li među polaznicima starijih?
– Ogroman broj odraslih u Srbiji ne zna da pliva ili zna vrlo ograničeno (poslednja istraživanja su pokazala da u Srbiji ne zna da pliva 64% osobe do 30 godina).– to je često povezano sa strahom, lošim iskustvom iz detinjstva ili sramotom da pokušaju kasnije.
– Nije nikad kasno da naučiš da plivaš – imam učenike od 30, 40, 50, pa i 70 godina.
Za kraj, naš sagovornik zaključuje:
– Plivanje nije samo rekreacija – to je veština koja može spasiti život. Osim toga, jača samopouzdanje, smanjuje stres, i čini te sigurnijim na odmoru, u rekama, na moru i u svakodnevnom životu.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
Komentari (0)