Medicinski turizam beleži rapidan rast širom sveta – prema podacima "Market.us Media", industrija beleži godišnji rast između 15 i 25%. Razlog je jednostavan: visoki troškovi zdravstvene zaštite u SAD i drugim razvijenim zemljama podstiču pacijente da traže jeftinije opcije u inostranstvu.

Dok neki putuju zbog ozbiljnih medicinskih zahvata, poput operacija vezanih za reproduktivno zdravlje ili lečenja raka, estetska hirurgija i dalje prednjači. Ljudi se nadaju uštedi od 30 do 80%, uključujući postoperativnu negu, ali stručnjaci upozoravaju: „Ako nešto deluje predobro da bi bilo istinito, verovatno i jeste.“

Priča koja je nedavno odjeknula na društvenim mrežama dodatno je podigla uzbunu. Frizerka Šanel Daržean prenela je iskustvo jedne klijentkinje koja je otišla u Meksiko na estetske zahvate – operaciju grudi i BBL. Operacija je u početku prošla dobro, ali dve nedelje nakon povratka kući, pacijentkinja je osetila neobičan bol. Prema priči, ispostavilo se da su pacijentkinji navodno uzeli bubreg, a i druge dve žene koje su putovale sa njom su isto prošle.

„Crno tržište organa zaista postoji u nekim zemljama, ali slučajevi krađe organa u kontekstu legalnog medicinskog turizma su izuzetno retki“, objašnjavaju lekari i analitičari medicinske bezbednosti.

Svetska zdravstvena organizacija navodi Kolumbiju, Indiju, Pakistan i Filipine kao žarišta ilegalne trgovine organima, ali većina pacijenata u legalnom medicinskom turizmu ne doživljava nikakve incidente.

Ključno je proveriti kredibilnost lekara i bolnice – licence, iskustvo i preporuke pacijenata – pre nego što se odlučite za zahvat u inostranstvu. Takođe, treba biti oprezan sa ponudama koje obećavaju „luksuz i nisku cenu“ istovremeno, jer takve situacije često kriju rizik.

Medicinski turizam i dalje ostaje prilika za uštedu, ali priča iz Meksika služi kao podsetnik: informisanost i provera izvora nisu opcija, već obavezni koraci za svakog pacijenta koji planira zahvat u inostranstvu.