Ipak, mnogi se danas pitaju – kako proveriti da li ste kršteni i šta učiniti ukoliko niste sigurni? Ova dilema sve je češća, posebno kod ljudi koji žele da učvrste svoj verski identitet i odnos prema veri.

Ovakva situacija često ima korene u istorijskim okolnostima, naročito tokom perioda komunistička Jugoslavija, kada verske slobode nisu bile u potpunosti omogućene. U strahu od posledica, mnoge porodice su krštavale decu tajno, bez javnog obeležavanja, zbog čega danas postoje ljudi koji nisu sigurni da li su primili ovaj sveti čin.

Kako proveriti da li je neko kršten?

Prema rečima protojereja Blagoje Katić iz Saborni hram Svetog Petra i Pavla, prvi korak je provera crkvenih matičnih knjiga. U tim knjigama se čuvaju podaci o svim obavljenim krštenjima, što predstavlja najpouzdaniji način da se utvrdi istina.

„Prvo što treba uraditi jeste proveriti crkvene knjige, gde se čuvaju podaci o svakom krštenju“, savetuje otac Blagoje.

Ukoliko dokumentacija ne postoji – zbog ratova ili drugih okolnosti – sledeći korak je pronalaženje svedoka. To mogu biti članovi porodice, kumovi ili prijatelji koji bi mogli da potvrde da je krštenje obavljeno.

Šta ako nema dokaza o krštenju?

Najveći problem nastaje kada ne postoje ni pisani tragovi ni svedoci. Budući da je krštenje u okviru Srpska pravoslavna crkva neponovljiv čin, postavlja se pitanje kako rešiti ovu dilemu bez kršenja crkvenih pravila.

Crkva ima jasno rešenje – primenjuje se takozvano uslovno krštenje. Ovaj poseban obred omogućava verniku da dobije sigurnost i duhovni mir, bez rizika da se krštenje ponovi ukoliko je već bilo obavljeno.

„Ako ne može da se dokaže da li je neko kršten, a osoba nije sigurna, sveštenik obavlja poseban čin“, objašnjava protojerej Katić.

Tokom tog obreda izgovara se posebna forma:
„Ako nisi kršten(a), krštava se sluga Božiji (ime) u ime Oca i Sina i Svetoga Duha“.

Zašto je važno razrešiti ovu dilemu?

Krštenje je temeljni hrišćanski čin kojim vernik prima blagodat i započinje svoj duhovni put. Zato je važno otkloniti svaku sumnju i steći sigurnost u veri.

Ovaj postupak pruža mir onima koji nisu sigurni u svoju prošlost, ali žele da nastave duhovni život bez nedoumica. Crkva na taj način pokazuje razumevanje za različite životne okolnosti i nudi rešenja koja poštuju i tradiciju i potrebe vernika.

Duhovni mir i sigurnost u veri

Kako ističe protojerej Blagoje Katić, vera je proces u kojem Crkva pruža podršku čak i kada su istorijske okolnosti ostavile praznine u ličnim pričama.

Kroz proveru, razgovor sa sveštenikom i eventualno uslovno krštenje, svaki vernik može da pronađe svoj duhovni mir i sa sigurnošću nastavi svoj put u veri.

BONUS VIDEO