Kada vrana ugine, druge vrane se okupljaju oko nje. 

Istraživači su pokušali da istraže razlog ovakvog ponašanja.

Naime, vrane se okupljaju oko druge vrane iz posebnog razloga.

Istraživanje koje je sprovela dr Kaeli Svift na Univerzitetu u Vašingtonu otkrilo je da ova okupljanja služe tome da vrane procene potencijalne pretnje i prikupe ključne informacije o preživljavanju. 

Vrana koja pronađe drugu uginulu vranu doziva druge vrane. Kada se jednom okupe, vrane ne stoje samo tiho. One stvaraju neverovatnu kakofoniju poziva, od kojih svaki služi drugačijoj komunikativnoj svrsi. Neki pozivi upozoravaju na potencijalnu opasnost, dok drugi izgleda koordiniraju grupne pokrete.

Čitavo okupljanje može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati.Ovo ponašanje, proučavano kao tanatologija vrana, omogućava im da prouče scenu, identifikuju predatore i nauče koja područja treba izbegavati. Posmatranjem i deljenjem ovih informacija, vrane jačaju svoje strategije preživljavanja i prenose važna znanja svojoj društvenoj grupi.

Naučnicima je poznato da vrane poseduju izvanredne kognitivne sposobnosti koje se mogu porediti sa velikim majmunima i delfinima. Smatraju se jednom od najinteligentnijih vrsta ptica na Zemlji.

Studije su pokazale i da vrane mogu godinama da pamte ljudska lica, da koriste alate za rešavanje složenih problema, pa čak i da uče svoje potomstvo o specifičnim pretnjama, piše newsbreak.