sat
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Zašto je pomeranje sata uopšte uvedeno, kako utiče na zdravlje ljudi i zašto se u Srbiji razmatra jedinstveno rešenje pod nazivom „treće vreme“ – u nastavku je 10 najvažnijih činjenica koje objašnjavaju ovu višedecenijsku dilemu.

Poreklo u ratnoj strategiji, a ne u komforu

Letnje računanje vremena nije nastalo zbog udobnosti građana, već iz ratnih potreba. Prvi put je uvedeno 1916. godine u Nemačkoj, a ubrzo zatim i u Velikoj Britaniji. Tokom Prvog svetskog rata cilj je bio da se postigne strateška ušteda uglja i da se maksimalno iskoristi dnevna svetlost za rad i proizvodnju. Ideju o štednji svetlosti prvi je predložio Bendžamin Frenklin još 1784. godine, kada je pisao o mogućnosti da se na taj način uštedi na svećama. Međutim, globalnu primenu praksa je dobila tek u ratnim uslovima početkom 20. veka. U tadašnjoj SFRJ, letnje računanje vremena uvedeno je znatno kasnije, 27. marta 1983. godine.

Zašto uopšte pomeramo sat?

Osnovni cilj uvođenja letnjeg vremena bio je maksimizacija obdanice. Tokom dugih letnjih dana, sat se pomera unapred kako bi se ranije jutarnje svetlo „prenelo“ na kasno popodne i veče. Time se omogućava da mrak padne kasnije, što je povoljno za ekonomsku aktivnost, ugostiteljstvo, turizam i slobodno vreme. Novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson još je 1895. godine predlagao ovakvo pomeranje kako bi ljudi bolje iskoristili dnevni ritam i svetlost.

Evropa i Severna Amerika naspram ostatka sveta

Od 192 države u svetu, trenutno 110 koristi letnje računanje vremena. To su pre svega evropske zemlje i zemlje Severne Amerike. Međutim, veliki deo sveta ovu praksu nikada nije ni uveo. Na primer, Kina, Japan, Južna Koreja i gotovo cela Afrika nemaju sezonsko pomeranje sata. Zemlje koje se nalaze u blizini ekvatora, gde su dan i noć približno iste dužine tokom cele godine, nemaju nikakav ekonomski ni praktični razlog za uvođenje ovakvog sistema.

Zdravlje ispred ekonomske koristi

Brojne naučne studije pokazuju da pomeranje sata ima niz negativnih posledica po ljudsko zdravlje. Najčešće se pominju poremećaji bioritma koji mogu izazvati nesanicu, hronični umor, depresiju, pa čak i promene srčane frekvencije. Ljudskom organizmu je, zavisno od osobe, potrebno od nekoliko dana do dve nedelje da se prilagodi promenjenom režimu. Posebno su osetljive starije osobe i deca. Zbog nagle promene ritma povećava se i rizik od saobraćajnih nezgoda, jer mnogi ljudi odlaze na posao ili deca kreću u školu po mraku. Upravo iz tih razloga sve više stručnjaka smatra da zdravstveni rizici prevazilaze ekonomsku korist.

Ko je trajno odustao od pomeranja sata

Poslednjih godina značajan broj država odlučio je da trajno ukine sezonsko menjanje vremena. Među njima su Rusija, koja je od 2014. godine stalno na zimskom vremenu, Turska, koja je od 2016. prešla na trajno letnje vreme, kao i Brazil, koji je ovu praksu ukinuo 2019. godine. Veći deo Meksika odustao je od letnjeg vremena 2022. godine. Takođe, Iran, Jordan, Sirija i Azerbejdžan više ne pomeraju sat. Japan je među prvima ukinuo ovu praksu još 1951. godine.

Evropska unija bez dogovora

U okviru Evropske unije pitanje ukidanja sezonskog pomeranja sata otvoreno je još pre nekoliko godina. Evropski parlament je 2019. podržao predlog da se praksa ukine, ali države članice nisu uspele da postignu saglasnost o tome da li treba trajno ostati na letnjem ili na zimskom vremenu. Rok za donošenje odluke bio je april 2020, ali je zbog pandemije korona virusa sve stopirano. Pitanje je stavljeno po strani, a dogovor na nivou EU i dalje nije postignut.

Dilema Srbije – letnje ili zimsko vreme?

Srbija se nalazi na istočnom obodu srednjoevropske vremenske zone, što dodatno komplikuje odluku. Stručnjaci smatraju da bi trajni ostanak na zimskom vremenu značajno smanjio količinu dnevne svetlosti tokom popodnevnih sati, kada većina ljudi ima slobodno vreme. S druge strane, trajni prelazak na letnje vreme značio bi tamna i hladna zimska jutra, što takođe ima posledice. Zimsko vreme je astronomski tačno jer odgovara položaju sunca, ali nije praktično jer smanjuje trajanje obdanice u periodu kada je već kratka.

„Treće vreme“ – specifično rešenje za Srbiju

Jedan od najzanimljivijih predloga za rešavanje ove dileme u Srbiji dolazi od Branka Simonovića iz Astronomskog društva „Ruđer Bošković“. On je predložio uvođenje takozvanog „trećeg vremena“. Suština tog predloga je da Srbija trajno zadrži zimsko (astronomsko) vreme, ali da pomeri početak radnog dana za jedan sat unazad. Na taj način bi se postiglo da ljudi bolje iskoriste jutarnju svetlost, a da se zemlja ne izmešta iz postojeće vremenske zone. Ovim pristupom kombinovale bi se prednosti zimskog i letnjeg vremena bez potrebe za sezonskim pomeranjem kazaljki.

Posledice ukidanja pomeranja sata

Ako bi Srbija i druge zemlje odustale od sezonskog pomeranja sata, to bi dovelo do stabilnijeg bioritma, smanjenja zdravstvenih problema i manjeg broja saobraćajnih nezgoda. Međutim, izbor trajnog vremena ne bi bio bez posledica. Ako bi se odlučilo za trajno letnje vreme, imali bismo svetlija popodneva i večeri, ali i mnogo mračnija jutra tokom zimskih meseci. Ako bi se ostalo na zimskom vremenu, jutra bi bila svetlija, ali bi mrak ranije padao, što bi uticalo na ekonomske i društvene aktivnosti.

Izbor između svetlijih jutara i dužih večeri

Suština odluke svodi se na izbor između dva modela. Trajno letnje vreme donosi duže i svetlije letnje večeri, što pogoduje ekonomiji i društvenom životu, ali znači da će zimska jutra biti izrazito mračna. Trajno zimsko vreme nudi prirodniji dnevni ritam i više jutarnje svetlosti, ali kraće popodnevne sate i manje vremena za aktivnosti nakon posla. „Treće vreme“ pokušava da nađe sredinu između ove dve opcije, kombinujući prirodno vreme i racionalno raspoređeno radno vreme.

U konačnici, pitanje pomeranja sata nije samo tehničko ili administrativno. To je društveno, ekonomsko i zdravstveno pitanje koje utiče na svakodnevni život miliona ljudi. Zato i ne čudi što je rasprava o ukidanju pomeranja sata i dalje otvorena u mnogim zemljama, uključujući i Srbiju.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (1)

Loading
Nena

13.10.2025 20:09

Vreme vratiti kso pre 1983 g.zimsko a ne LETNJE.Lekari znaju zasto,a gradjani ce se osecati bolje zdravstveno.