Rusija danas počinje jednu od najvećih vojnih vežbi strateških nuklearnih snaga poslednjih godina, u kojoj će, prema zvaničnim podacima Ministarstva odbrane Ruske Federacije, učestvovati gotovo 65.000 vojnika, više od 200 raketnih lansera i osam strateških nuklearnih podmornica.

Kako prenosi ruska agencija RIA Novosti, manevari će trajati od 19. do 21. maja i obuhvatiće kompletan spektar ruskih nuklearnih kapaciteta – od interkontinentalnih balističkih raketa do strateške avijacije i nuklearnih podmornica.

– Od 19. do 21. maja 2026. godine, ruske oružane snage sprovešće vežbu pripreme i upotrebe nuklearnih snaga u uslovima agresivne pretnje – saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

U vežbi učestvuju Strateške raketne snage, Severna i Pacifička flota, Komanda dalekometne avijacije, kao i jedinice Lenjingradskog i Centralnog vojnog okruga.

Prema podacima ruskog vojnog vrha, u manevrima će biti angažovano:

  • više od 64.000 vojnika,
  • oko 7.800 jedinica vojne i specijalne opreme,
  • preko 200 raketnih sistema,
  • više od 140 aviona,
  • 73 ratna broda,
  • kao i 13 podmornica, uključujući osam strateških raketnih podmornica.

Obim vežbe pokazuje da Moskva želi da demonstrira sposobnost brzog prelaska strateških nuklearnih snaga u stanje pune borbene gotovosti u slučaju velikog sukoba sa NATO-om ili direktne pretnje teritoriji Ruske Federacije.

Vojni analitičari ocenjuju da je reč o jasnoj geopolitičkoj poruci Zapadu u trenutku kada su odnosi Rusije i NATO-a na najnižem nivou od završetka Hladnog rata.

Posebno je značajno što se u vežbu uključuju i strateške nuklearne podmornice, koje predstavljaju jedan od ključnih elemenata ruske nuklearne trijade. Nuklearna trijada podrazumeva mogućnost lansiranja nuklearnog oružja sa kopna, iz vazduha i sa mora, čime država obezbeđuje sposobnost uzvratnog udara čak i nakon eventualnog prvog napada protivnika.

Rusija poslednjih godina intenzivno modernizuje svoje strateške snage. Moskva je u operativnu upotrebu već uvela nove interkontinentalne rakete „sarmat“, hipersonične sisteme „avangard“ i podvodne nuklearne dronove „posejdon“, koje ruski predsednik Vladimir Putin predstavlja kao oružje protiv kojeg Zapad nema efikasnu odbranu.

Istovremeno, NATO poslednjih godina povećava vojno prisustvo u istočnoj Evropi, raspoređuje dodatne snage u Poljskoj i baltičkim državama i sprovodi velike vojne vežbe u blizini ruskih granica.

Upravo zbog toga Moskva ovakvim manevrima želi da pokaže da je spremna za scenario direktne konfrontacije sa Zapadom i da poseduje sposobnost nuklearnog odvraćanja na globalnom nivou.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se u zvaničnom saopštenju ruske vojske vežba direktno povezuje sa „agresivnom pretnjom“, što deo analitičara tumači kao dodatno zaoštravanje retorike Kremlja prema NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama.

Od početka rata u Ukrajini Rusija je više puta organizovala slične vežbe strateških snaga, ali je ovogodišnji obim među najvećima do sada. Analitičari smatraju da Kremlj time pokušava da pošalje poruku da uprkos ekonomskim sankcijama i dugotrajnom ratu zadržava punu kontrolu nad svojim nuklearnim arsenalom i strateškim kapacitetima.

Zapadni vojni stručnjaci upozoravaju da povećana aktivnost nuklearnih snaga sa obe strane povećava rizik od pogrešne procene ili incidenta u trenutku veoma visokih geopolitičkih tenzija.

Iako se ovakve vežbe formalno predstavljaju kao rutinske aktivnosti održavanja borbene spremnosti, njihov politički i strateški značaj daleko prevazilazi vojni aspekt, jer predstavljaju demonstraciju sile i upozorenje protivnicima u trenutku kada svet prolazi kroz jednu od najopasnijih bezbednosnih kriza poslednjih decenija.