Rusija
Foto: Printscreen/Foto: Printskrin

Iako se Rusija godinama predstavlja kao energetska supersila, njeni građani sada se suočavaju sa ozbiljnim problemom – nedostatkom goriva. Talas ukrajinskih napada dronovima teško je oštetio kapacitete rafinerija širom zemlje, što je dovelo do nestašica i višesatnih redova na pumpama. Dok vozači očajnički čekaju u dugim kolonama, cene benzina beleže istorijske rekorde, piše britanski Gardijan.

Tokom leta, Kijev je pojačao udare na rusku energetsku infrastrukturu. Cilj tih operacija bio je da se izvrši pritisak na Moskvu i pokaže da Ukrajina i dalje ima adute u rukama tokom mirovnih pregovora u koje je uključen američki predsednik Donald Tramp.

Nestašice su posebno izražene u udaljenim oblastima – na Dalekom istoku, u južnim regionima i na anektiranom Krimu, gde su vozači primorani da prelaze na skuplje tipove goriva jer običnog benzina gotovo da nema.

Talas napada na energetske objekte

Stručnjaci procenjuju da su ukrajinski napadi poslednjih nedelja ugasili najmanje 17% ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, što je oko 1,1 milion barela dnevno. Od 2. do 24. avgusta izvedeno je najmanje desetak napada na objekte duž koridora Rjazan–Volgograd, ključnog za snabdevanje jugozapada zemlje. Najsvežiji udar desio se u sredu, kada je snažna eksplozija pogodila naftovod Rjazan–Moskva, jednu od glavnih arterija koje obezbeđuju gorivo za prestonicu.

„Ovo nije prva kriza sa gorivom u Rusiji, ali je definitivno najteža poslednjih godina“, objašnjava nezavisni analitičar za naftu i gas Boris Aronštajn. „Napadi dolaze u talasima, masovni su i koordinisani. Rafinerije nemaju vremena da saniraju štetu pre nego što usledi novi udar.“

Rekordne cene i sistemska slabost

Cena veleprodajnog A-95, najčešće korišćenog benzina u Rusiji, prošle nedelje dostigla je rekordnih 82.300 rubalja po toni (oko 760 funti), što je čak 54% više nego u januaru. Paradoks je u tome što nestašica pogađa jednu od vodećih svetskih izvoznica sirove nafte. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je domaća proizvodnja benzina već godinama problematična jer jedva zadovoljava unutrašnju potražnju. Veliki deo sistema rafinerija usmeren je ka izvozu, dok sankcije i odsečenost od zapadne tehnologije usporavaju popravke i održavanje.

Na ruskim društvenim mrežama šire se snimci i fotografije nervoznih vozača. „Čekamo satima, a niko ne zna da li ćemo uopšte uspeti da natočimo gorivo“, rekao je jedan stanovnik Daljnjegorska. Popularni automobilski Telegram kanal „Motorist’s Den“ ironično je primetio: „Uskoro će benzin sipati u šampanjske čaše, a ne u rezervoare.“ Druga viralna objava glasi: „Punjenje rezervoara sada je kao odlazak u butik – dođeš po litar, vratiš se bez para i razmišljaš da li je hodanje možda bolje.“

Vreme žetve dodatno pogoršava situaciju

Problem je još izraženiji jer je avgust tradicionalno period povećane potražnje zbog žetve. U tom periodu rafinerije planiraju redovna održavanja, a izvoznici traže veće sezonske cene u inostranstvu. Ove godine, kombinacija sezonskog pritiska i ukrajinskih udara pretvorila je očekivane nestašice u potpuni haos.

Krim je među najteže pogođenima – aerodromi su zatvoreni zbog pretnje dronova, što je primoralo turiste da koriste drumsku mrežu, dodatno opterećujući lokalne zalihe. Guverner Krima, kojeg je imenovao Kremlj, apelovao je na građane da „imaju razumevanja za ograničenja snabdevanja benzinom od 95 oktana“.

Analitičari procenjuju da trenutna kriza ne ugrožava ratne napore Moskve, jer većina vojne tehnike i industrijskih mašina koristi dizel, čijih zaliha ima dovoljno. „Biće potrebno mnogo više vremena da nestašice počnu ozbiljno da pogađaju transport, poljoprivredu i industriju – a tek potom i vojsku“, ocenjuje Sergej Vakulenko iz Karnegi centra za Evroaziju.

Ipak, pošto Ukrajina ne planira da uspori napade, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi kriza mogla da se produži duboko u zimu. U najcrnjem scenariju, vlasti bi mogle biti prinuđene da uvedu racionisanje benzina.

(Indeks)

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading