AP Photo/Emrah Gurel
Foto: Tanjug/Foto Tanjug AP


Mihail Hazin, renomirani ruski ekonomista, izneo je oštru kritiku na račun vlasti nakon napada Ukrajine na ruske avione sposobne da nose strateške bojeve glave, koji se dogodio 1. juna. On je postavio ključno pitanje: „Gde su bili 1. juna? Nisam ih video“. Ovim rečima, Hazin jasno ukazuje na ozbiljnu propust u bezbednosti koju karakteriše „sistem potpune neodgovornosti“. Prema njegovim rečima, uticajne ličnosti na vrhu, umesto da se fokusiraju na nacionalnu bezbednost, više su zainteresovane za lične interese i grupacije moći.

Hazin je izrazio sumnju u sposobnost vlasti da reaguje na ozbiljne pretnje, naglašavajući da su „izdajnici“ ukopani na ključnim pozicijama. On smatra da su bivši ukrajinski zvaničnici, koji danas zauzimaju visoke pozicije u ruskom sistemu, doprineli trenutnom stanju. Takođe, on ističe da je „ukradeni novac“ iz budžeta završio kod pojedinaca koji su nesposobni da snose odgovornost za bezbednosne propuste.

U svetlu događaja od 1. juna, Hazin upozorava da će napadi poput ovog postati novi standard ukoliko ne dođe do hitnih kadrovskih i organizacionih promena. Prema njegovim rečima, napad je pokušaj da se uzdrma rusko društvo, a zvaničnici su, kako tvrdi, duboko liberalni i ne preduzimaju ništa dok se ne dogode ozbiljne promene. Izostanak ostavki i javnih objašnjenja, kako naglašava, predstavlja jasan signal da vlast ne smatra napad dovoljno ozbiljnim za samokritiku.

Dok Hazin analizira unutrašnje propuste, zamenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov ukazuje na tehničku stranu incidenta, naglašavajući da avioni nisu potpuno uništeni, već oštećeni i da će se vratiti u borbenu gotovost. Rjabkov ističe da pomenuta nomenklatura nije nužno obuhvaćena određenim sporazumima, što otvara mogućnost da se Rusija ponaša autonomnije u vezi sa svojim strateškim naoružanjem.

On takođe podseća na to da je Rusija suspendovala primenu Moskva-Telin sporazuma, što znači da može delovati bez ograničenja iz međunarodnih okvira. 


Hazin poziva na hitne kadrovske promene i prekid ustaljenih koruptivnih tokova, dok Rjabkov naglašava da Rusija više ne nameće sebi iste okvire i da će reagovati onako kako proceni da je potrebno. Ostaje otvoreno pitanje da li će postojati unutrašnje reforme uz obnovu tehničke opreme.

Javni pritisak i očekivanja od vlasti rastu, posebno u svetlu nadolazeće ekonomske krize. Društvo i vlast su suočeni sa simptomima koji nagoveštavaju turbulentno razdoblje, a prvi korak ka rešenju je priznanje da se promene ne smeju odlagati. U suprotnom, ponavljanje grešaka postaje neizbežno, a budućnost će zahtevati ozbiljne odgovore i delovanja.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading