Ruska duma
Foto: Shutterstock/FOTO Shutterstock



Na kraju četvrtog kvartala 2024. godine, javni dug evrozone iznosio je 87,4 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što predstavlja blago smanjenje u odnosu na prethodni kvartal kada je dug bio 88,1 odsto BDP-a.

Ova informacija dolazi iz izveštaja Evrostata, koji je takođe naveo da je javni dug Evropske unije na kraju istog perioda dostigao 81 odsto BDP-a, čime je zabeležen pad u odnosu na treći kvartal kada je dug iznosio 81,6 odsto BDP-a. Na godišnjem nivou, javni dug evrozone je malo porastao u odnosu na četvrti kvartal 2023. godine kada je bio 87,3 odsto BDP-a, dok je u Evropskoj uniji dug na kraju 2023. godine iznosio 80,8 odsto BDP-a.


Najzaduženije i najmanje zadužene zemlje

U analizi koje su proveli stručnjaci, najzaduženije zemlje Evropske unije u četvrtom kvartalu 2024. godine su bile Grčka sa alarmantnih 153,6 odsto BDP-a, zatim Italija sa 135,3 odsto, Francuska sa 113 odsto, Belgija sa 104,7 odsto, i Španija sa 101,8 odsto.

Ovi podaci ukazuju na ozbiljne fiskalne izazove s kojima se suočavaju ove zemlje. S druge strane, najmenje zadužene zemlje uključuju Estoniju, čiji je državni dug iznosio samo 23,6 odsto BDP-a, Bugarsku sa 24,1 odsto, i Luksemburg sa 26,3 odsto. Ovakva razlika u nivou zaduženosti između država članica Evropske unije jasno pokazuje ekonomske razlike na kontinentu.

Prema podacima Evrostata, u 16 zemalja Evropske unije zabeležen je godišnji porast državnog duga u odnosu na četvrti kvartal 2023. godine, dok su u 11 država članica registrovani padovi.

Najveći međugodišnji rast javnog duga u odnosu na BDP zabeležen je u Rumuniji sa 5,9 odsto, Poljskoj sa 5,7 odsto, i Finskoj sa 4,5 odsto. S druge strane, najznačajniji pad zaduženosti bio je u Grčkoj sa 10,3 odsto, na Kipru sa 8,6 odsto, i u Hrvatskoj sa 4,3 odsto.

BONUS VIDEO

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading