General Mark Mili
Foto: AP/Foto:AP

Dana 20. januara, kada je Tramp položio zakletvu, Milijeva nedavno predstavljena portretna slika iz vremena kada je bio predsedavajući Združenog komiteta načelnika tiho je uklonjena iz hodnika u Pentagonu koji prikazuje portrete svih bivših predsednika. Nedelju dana kasnije, uklonjen je još jedan portret Milija, penzionisanog pripadnika Zelenih beretki sa više od 40 godina radnog staža, iz vremena kada je bio načelnik generalštaba.

Poniženje nije bilo gotovo za Milija. Trampov novoimenovani sekretar odbrane, Pit Hegset, najavio je da ukida Milijeve bezbednosne protokole i pokreće istragu o penzionisanom generalu kako bi se videlo da li mogu da mu oduzmu čin, uklanjajući jednu od njegovih zvezda u penziji.

Ali konačni udarac za Milija mogao bi biti ćutanje nakon otvorene odmazde Trampa, koji je vodio kampanju za kažnjavanje svojih političkih neprijatelja.

Malo je onih koji su stali u Milijevu odbranu, a čak ni vojska, kojoj je general sa četiri zvezdice dao decenije službe, nije bila voljna da pruži bilo kakav udarac.

General Mark Mili

Foto:AP

 

 

Jedan nedavno penzionisani general primetio je za Militari.com da je Mili "radioaktivan koliko god može".

Militari.com kontaktirao je skoro desetine sadašnjih i penzionisanih generala za komentar o akcijama koje je Trampova administracija preduzela protiv Milija. Niko ne bi govorio čak ni pod uslovom da se njihova imena ne objave kako bi se zaštitili od odmazde, što je uobičajena praksa u štampi da se zvaničnicima omogući da govore iskreno kada bi njihovi stavovi mogli da izazovu odmazdu.

Držanje Milija na distanci, čak i anonimno, pokazalo je široko rasprostranjenu zabrinutost da Tramp i njegovi saveznici predstavljaju pretnju onima koji bi mogli da ispadnu iz takta.

Predsednikov napor da izbriše Milijevu istoriju i kazni ga u penziji čini se bez presedana u novijoj istoriji. Trampovi saveznici tvrde da žele da Milija smatraju odgovornim za ono što vide kao izdaju predsednika tokom nasilne pobune u američkom Kapitolu 6. januara 2021. godine, kada je Mili došao do svog kineskog kolege usred haosa da uveri tu zemlju da SAD neće započeti vojni sukob.

U svom oproštajnom govoru prilikom njegovog penzionisanja, Mili nikada nije pomenuo Trampa po imenu, ali je jasno rekao da pripadnici vojske „ne polažu zakletvu željnom diktatoru. … Mi ne polažemo zakletvu pojedincu“.

General Mark Mili

Foto:AP

 

 

„Polažemo zakletvu na Ustav, i zaklinjemo se ideji koja je Amerika, i voljni smo da umremo da bismo je zaštitili“, dodao je on.

Mili izbrisana iz istorije Pentagona

Iako uklanjanje portreta može izgledati kao trivijalna stvar, Pentagon nije samo kancelarijski prostor – njegovi kilometri hodnika su takođe živi spomenici vojne istorije i nasleđa.

Osim što svaka služba posvećuje hodnike njihovim dostignućima i istoriji, u Pentagonu su obeležene stotine vođa, heroja i bitaka koje sežu do osnivanja nacije ili stvaranja službi. Postoje portreti vojnih sekretara, istorijski artefakti, pa čak i diorame toliko razrađene da jedna uključuje dve kabine helikoptera Huei iz vijetnamske ere.

Među tim izložbama su hodnici sa portretima svakog predsednika Združenog generalštaba i, za vojsku, hodnik sa svakim načelnikom štaba.

General Mark Mili

Foto:AP

 

 

Oba hodnika sada imaju praznine tamo gde je visio Milijev portret -- njegova služba je izbrisana sa živog vremenskog okvira štaba Ministarstva odbrane. Jedan uvodnik objavljen u četvrtak nazvao je taj potez čistkom u "sovjetskom stilu".

Ipak, odgovor na uklanjanje sa svih strana bila je jeziva tišina.

Pentagon, iako je očigledno bio deo napora da se uklone portreti, nije imao šta da kaže.

Zvaničnici u kancelariji sekretara odbrane rekli su da nemaju komentar na uklanjanje prvog portreta i rekli su da pitaju vojsku o uklanjanju drugog. Vojska je Militari.com uputila nazad u kancelariju sekretara.

Kancelarija predsedavajućeg Zajedničkog načelnika, mesto koje sada ima general Čarls „CK“ Braun, takođe nije imala šta da kaže po tom pitanju.

Niko u Pentagonu ne bi ni rekao ko je naredio uklanjanje.

General Mark Mili

Foto:AP

 

 

Međutim, što je još važnije, ćutali su i zvaničnici i grupe koje bi se u prošlim godinama okupljale oko generala pod vatrom.

Militari.com je kontaktirao i Udruženje američke vojske, ili AUSA, i Udruženje vojnih oficira Amerike, MOAA - grupe koje se zalažu za vojnike, odnosno vojne oficire - i nijedna nije želela da kaže ništa o Milleinom tretmanu.

Nasuprot tome, kada je senator Tomi Tubervil, R-Ala, 2023. zadržao unapređenje stotina visokih vojnih oficira u pokušaju da izvrši pritisak na Pentagon da preokrene svoju politiku pokrivanja putovanja i odsustva za pripadnike službe koji traže abortuse, MOAA je spremno stala u odbranu generala.

Tokom skoro jednogodišnjeg zadržavanja, Tubervil je tvrdio da je Pentagon imao više generala i admirala nego što mu je potrebno i da je vojska najslabija što je bila u njegovom životu.

Šef MOAA, penzionisani general-potpukovnik Brajan Keli, rekao je da su Tubervilove primedbe "uvrede... koje ponižavaju i ne poštuju žrtve koje podnose u odbrani naše nacije".

„Budući pripadnici službe gledaju ovaj prikaz političkog pozorišta i preispituju svoju odluku da služe“, napisala je Keli o Tubervilu u pismu objavljenom u novembru 2023.

General Mark Mili

Foto:AP

 

 

Milijev mandat na mestu predsednika je svakako bio težak, a osuđivali su ga i republikanci i demokrate u različitim vremenima ili zbog njegovih pogleda na različitost u vojsci ili zbog njegovih postupaka usred nasilnih nacionalnih protesta nakon smrti Džordža Flojda.

Ali najveći razdor između generala armije i Trampa nastao je nakon nasilja na Kapitolu 6. januara. U danima nakon pobune, Millei je dva puta pozvao kineskog generala Li Zuochenga.

„Moj zadatak u to vreme je bio da deeskaliram“, rekao je Mili senatorima te godine i objasnio da se nada da će smiriti strahove u kineskom vrhu da bi SAD mogle da napadnu Kinu tokom haosa i previranja predsedničke tranzicije koju je potresalo nasilje.

Mili je bio "siguran" da bivši predsednik "nije nameravao da napadne Kineze, a moja je direktno odgovornost da prenesem predsedničke naredbe i namere", rekao je on.

Tokom svoje predizborne kampanje 2023. godine, Tramp je tvrdio da bi se Millei suočio sa smrću „u prošlim vremenima“ zbog poziva.

Međutim, Millei nije prvi general koji se sukobio sa svojim civilnim šefovima.

Tokom 1950-ih, tokom Korejskog rata, general Daglas Makartur se sukobio sa predsednikom Harijem Trumanom oko pravca sukoba. Makartur je na kraju naredio svojim trupama da napadnu Severnu Koreju i probiju 38. paralelu, ugušivši Trumanove napore na prekidu vatre.

„Ovo nije bio prvi put da je general ignorisao direktna naređenja svog vrhovnog komandanta“, navodi se na sajtu Trumanove biblioteke.

Makartur je razrešen komande u aprilu 1951, ali se vratio na doček heroja kod kuće. Od 1981. Pentagon odaje počast generalu čitavim hodnikom u znak sećanja na njegov život u uniformi. Među izložbama su Makarturove medalje, uniforme i lični predmeti.

Displej izbegava njegovu paljbu i umesto toga jednostavno kaže da je jednom od nekoliko vojnih generala sa pet zvezdica naređeno da preda svoju komandu.

Na kraju Milejeve karijere bilo je i nekoliko cvetnih ispraćaja u štampi. Dugi članci zasnovani na intervjuima sa generalom ga predstavljaju kao ustavobranitelja u istorijski teškim vremenima za zemlju.

Istraga, dogovor o bezbednosti odbačen

Pored trenutnog uklanjanja Milijevog lika iz Pentagona, Trampovi zvaničnici su takođe preduzeli korake kasno jednog utorka da povuku ovlašćenje za njegove bezbednosne detalje i suspenduju njegovu bezbednosnu dozvolu.

Hegset je „takođe uputio IG Ministarstva odbrane da sprovede istragu o činjenicama i okolnostima u vezi sa ponašanjem generala Milija kako bi sekretar mogao da utvrdi da li je prikladno da ponovo otvori svoju odluku o reviziji vojnog ranga“, rekao je portparol Pentagona Džon Uliot u saopštenju.

Ako Millei na kraju bude degradiran, odgovarajuća promena u isplatama za penziju mogla bi da dovede do gubitka u stotinama hiljada dolara tokom ostatka njegovog života.

Ukidanje Milijevih bezbednosnih detalja dolazi u trenutku kada se nekoliko bivših Trampovih zvaničnika suočava sa pretnjama iz Irana koje proističu iz tvrdolinijaškog stava njegove prve administracije prema zemlji – a posebno ubistvom vojske iranskog generala Kasema Sulejmanija, komandanta snaga Kuds, prekomorskog ogranka elitne Revolucionarne garde.

Nekoliko republikanskih poslanika reklo je domaćinima političkih emisija u nedelju da imaju stvarnu zabrinutost za bezbednost Džona Boltona i Majka Pompea, dvojice drugih zvaničnika kojima je Tramp oduzeo bezbednosne detalje u okviru očigledne kampanje odmazde.

„Gardijan“ je izvestio da je, prema rečima bivšeg visokog zvaničnika Bajdenove administracije, Trampova administracija „veoma svesna“ „aktivnih pretnji“ bivšim vladinim zvaničnicima i da su taj potez nazvali „veoma neodgovornim“.

Potez da se liši Milijevo obezbeđenje uspeo je da izazove neke pozive podrške od demokratskih poslanika.

Senator Džek Rid, D.-R.I., najviši demokrata u senatskom komitetu za oružane snage, rekao je u sredu da je „nesavesno i bezobzirno nemarno da predsednik Tramp i sekretar Hegset ukinu bezbednosne detalje generala Milija radi sopstvenog političkog zadovoljstva“.

„Administracija je dovela Milija i njegovu porodicu u ozbiljnu opasnost i oni imaju obavezu da odmah vrate njegovu federalnu zaštitu“, dodao je Rid u pisanoj izjavi.

U međuvremenu, predstavnik Adam Smit, D.-Vaš, najviši demokrata u Komitetu za oružane snage Predstavničkog doma, rekao je da „uklanjanje bezbednosne zaštite generala Milija postavlja opasan presedan – onaj koji preti da ima zastrašujući efekat na sve one u uniformi i one koji razmišljaju o služenju našoj zemlji“.

U utorak su novinari takođe primetili da je portret Marka Espera uklonjen iz hodnika vojnih sekretara -- civilnih šefova službi. Esper je bio na toj poziciji tokom prve Trampove administracije pre nego što je imenovan za ministra odbrane.

Tramp će ga kasnije otpustiti sa te funkcije, nekoliko dana nakon što je izgubio na izborima od Džoa Bajdena.

Esper je dugo očekivao da će biti otpušten nakon što je bio u sukobu sa Trampom oko nekoliko pitanja, od kojih je najistaknutije bio njegov otpor upotrebi aktivnih trupa na demonstrantima tokom vrhunca protestnog pokreta Black Lives Matter 2020.

Esperov portret kao ministra odbrane, u vreme objavljivanja, još uvek je visio u Pentagonu, samo nekoliko metara od vrata kancelarije koju sada zauzima Pete Hegseth.

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading