Od kada je Vladimir Crnojević razrešen sa funkcije direktora Instituta BioSens, određeni zaposleni sa tog Instituta istakli su se kao najglasniji u podršci njemu, i to: Oskar Marko, Sanja Brdar, Bojan Kitić i Vesna Bengin (eks-Crnojević).
Ova lica davala su izjave tajkunskim medijima i pobunjivala ostale zaposlene na Institutu BioSens da učestvuju u štrajkovima upozorenja, lažnim pričama da će se Institut ugasiti ako „ode“ Crnojević, a u stvari ugasile bi se samo njihove lične kombinacije.
Prema informacijama koje kruže Institutom BioSens, Crnojević je upravo navedenim licima isplaćivao svakog meseca uvećane zarade po učinku do 200%, plus dodatnu zaradu po osnovu angažmana na projektima. Na ovaj način ovaj kvartet sa početka teksta prihodovao je ponaosob od 600 do 900 hiljada dinara mesečno!
Jedini kriterijum za isplatu uvećane zarade istraživačima i ponekim zaposlenima iz reda nenaučnog osoblja bila je lična lojalnost Crnojeviću.
A zašto se bune Oskar Marko, Sanja Brdar i Vesna Bengin (eks Crnojević)?
Prva, očigledna veza navedenih lica sa Crnojevićem tiče se njihovog položaja na samom Institutu BioSens. Oskar Marko, Bojan Kitić i Sanja Brdar bili su Crnojevićevi pomoćnici dok je bio direktor. Dolaskom na čelo novog direktora, njihove pozicije na Institutu su se izmenile, što je njima u svakom smislu a pre svega materijalnom neprihvatljivo. Vesna Bengin (eks Crnojević) je njegova bivša supruga, takođe zaposlena na ovom Institutu, a u ranijim mandatima i glavni protiv-kandidat Crnojeviću za mesto direktora, ali danas jedan od boraca da se on vrati na mesto direktora. Na Institutu je javna tajna da je za najveće projekte Instituta BioSens zaslužna upravo Vesna Bengin, a da je sve zasluge prisvojio Crnojević. Međutim, kada je novac u pitanju tu očito nema razmirica među bivšim supružnicima, već je tačka saradnje i dalje aktivna.
Drugu, manje očiglednu interesnu vezu navedenih ljudi sa Crnojevićem čine privatne firme koje su ova lica osnovala tokom rada na Institutu Biosens, odnosno neposredno pre osnivanja Instituta. Priča koja kruži Institutom BioSens jeste da za sav posao i istraživanja sopstvenih firmi pomenuta lica koriste resurse i opremu državnog Insituta BioSens. Za to navodno imaju odobrenje Crnojevića i sa njime dele dobit i iz svojih privatnih firmi.
Dok preostala velika većina naučnika se bavi samo naukom i istraživanjem u oblasti informacionih tehnologija biosistema odlazeći kući samo sa osnovnom zaradom, ovaj kvartet sa Crnojevićem na čelu neumorno istražuje na koje sve načine da iskoristi državni institut zarad ličnog bogaćenja.
CROPT DOO NOVI SAD
CROPT DOO NOVI SAD je privredno društvo osnovano 2019. godine, sa sedištem u Fruškogorskoj 19, u neposrednoj blizini samog Instituta BioSens. Suosnivači ove firme su dva Crnojevićeva pomoćnika dok je bio direktor: Oskar Marko i Sanja Brdar, koja i direktor ove nezvanične ćerke firme.
Kada se uđe na sajt ove firme https://cropt.ag/sr/o-nama/, prvi neoboriv utisak je da je on vizuelno vrlo sličan sajtu državnog instituta BioSens: https://biosens.rs/.
Čak se suosnivači hvale da je CROPT nastao kao „spinof“ Instituta BioSens. Pretežna delatnost ove firme je: računarsko programiranje, a bave se primenom digitalizacije u poljoprivredi- baš kao i sam BioSens.
Šta znači Spinof?
Spinof (engl. Spin-off) je startap koji je osnovalo postojeće pravno lice sa ciljem komercijalne eksploatacije inovacija do kojih je došlo to pravno lice. Spinof naučnoistraživačke organizacije jeste startap osnovan sa ciljem komercijalne eksploatacije inovacija proisteklih iz naučnoistraživačkog rada. Imajući u vidu ove definicije, očigledno je da je na ovaj način omogućeno osnivačima CROPT-a komercijalizacija istraživanja sa Instituta BioSens, ali ne u svrhu Instituta, već u privatne svrhe. Ovaj startap sa Institutom BioSens više nema nikakve formalne veze. Crnojević je na ovaj način omogućio svojim najvernijim zaposlenima da osnuju privatni „spinof“ kako bi nastavili da eksploatišu državne inovacije stečene na državnom Institutu, bez ostvarivanja dobiti za državu kao osnivača.
Uvidom u javno objavljena dokumenta na sajtu APR-a, uočava se da im je Finanasijski izveštaj i njegove napomene tako skrojeni da se iz njih vrlo malo može videti, kao da određene podatke kriju. Firma ne poseduje sopstvenu imovinu, što govori u prilog glasinama sa Instituta BioSens da koriste njihovu imovinu. Prihode ostvaruju na domaćem tržištu. CROPT je uz to i korisnik subvencija koje je u 2024. godini dobio u iznosu od 9,8 miliona dinara (ali se ne vidi od koga), imaju 1,2 miliona obaveza po kratkoročnoj pozajmici, ali se ne vidi ko je kreditor. Firma ima do 5 zaposlenih, a gotovo svi rashodi firme idu na zarade zaposlenih (oko 15 miliona). Na kraju 2024.godine na računu im je ostalo 11,8 miliona dinara.
InoSens DOO NOVI SAD
Prvi utisak vezan za ovu firme je svakako da se deo naziva firme InoSens podudara sa nazivom državnog Instituta BioSens. Ova firma osnovana je pre osnivanja Instituta BioSens, ali procvat firme kreće tek nakon osnivanja državnog Instituta. Druga zanimljiva činjenica je da su osnivači ove privatne firme najpre bili Vesna i Vladimir Crnojević do 2021. godine. Odnosno sedam godina je Vladimir Crnojević (2014-2021) istovremeno bio i direktor državnog Institutua i vlasnik privatne firme, i formalno zarađivao iz više izvora, i bio u sukobu interesa po više osnova. Od 2021. godine menja se osnivačka struktura ovog pravnog lica, pa osnivač i jedini član ovog društva ostaje Vesna Bengin (eks Crnojević). Za formalnog direktora postavila je tada izvesnog Branka Popovića, i nametnula mu Statutom brojna ograničenja u samostalnom raspolaganju imovinom društva, čime je vidljivo da ona u stvari u potpunosti upravlja ovom firmom.
Ova firma ima sedište u Sonje Marinković 18, u jednom od stanova, a pretežna delatnost firme su konsultantske usluge u vezi s poslovanjem.
Kada se pristupi sajtu ove firme, uočljivo je da je i njihova pretežna konsultantska delatnost vezana za oblast poljoprivrede, kao i da su na sajtu i vizuelno prisutne fotografije dronova i opreme za istraživanje zemljišta.
Prema javno objavljenim podacima na sajtu APR, uočljivo je da kao da im je isti knjigovođa sastavljao Finansijski izveštaj i napomene uz njega. Zato je vrlo malo podataka u stvari obelodanjeno, pa je utisak da kao i CROPT, nešto kriju. InoSens ima ogroman rast prihoda od prodaje usluga na domaćem tržištu sa 60,1 milion u 2023. godini na 157,9 miliona dinara u 2024. godini.
Troškovi zarada su porasli sa 25,4 miliona u 2023. godini na 35,5 miliona u 2024.godini, iako su u proseku imali dva zaposlena više u odnosu na 2023, pa se može zaključiti da su zarade zanačajno narasle u 2024. godini. Prosečan broj zaposlenih iznosio je 12.
Posebnu pažnju bi trebalo obratiti na ogroman rast troškova neproizvodnih usluga na kraju 2024. godine koji su iznosili 89,8 miliona, a nije ih bilo u 2023.godini. U ove troškove inače spadaju pored advokatskih i konsultantske usluge, što je u stvari njihova osnovna delatnost. Takođe, vrlo je zanimljivo šta su tačno „nabavljali“ odnosno koje konsultantske usluge su plaćali u iznosu od neverovatnih 89,8 miliona dinara!
Sa druge strane nisu iskazali obaveze po ovom osnovu u dovoljnom iznosu u Statističkom izveštaju (ukupno knjižene obaveze u 2024. prema fizičkim licima po ugovorima 28,0 miliona i obaveze iz poslovanja 8,1 milion). Navedene podatke potrebno je podrobnije ispitati, odnosno pitanje je zašto su ih skrili.
Sva imovina ove firme procenjena je na svega 122 hiljade dinara, što nije dovoljno ni za jedan malo jači računar, a kamoli za opremu koju ističu na svom sajtu. Nejasno sa kojom opremom vrše svoju delatnost i konsultovanje zainteresovanih lica, s obzirom da imovinu ne poseduju niti deluje da imaju prostornih kapacitata da je skladište u jednom stanu u Sonje Marinković, gde im je sedište firme.
Glasine sa Instituta BioSens tvrde da ova firma osim dela imena Instituta BioSens deli i njegove resurse, a da se dobit stavlja isključivo u sopstveni džep.
Naš portal nastaviće da informiše javnost u narednim tekstovima o daljim nezakonitostima o kojima se priča po Institutu BioSens, posebno vezanim za Vladimira Crnojevića, a do tada bi nadležni organi trebalo da istraže navode iz ovog teksta.
Komentari (0)