Nikola Tesla, jedan od najvećih umova XX vela preminuo je na Božić, u večernjim satima, na 33. spratu hotela Njujorker u Njujorku.

Umro je na najradosniji hrišćanski praznik, a od njega su se oprostili mnogi savremenici.

Gradonačelnik Njujorka Fiorelo la Gvardija na radiju je pročitao posmrtnu besedu koju je napisao Luj Adamič - slovenački pisac, esejista i prevodilac.

Gvardija je tada naglasio: "Ono što je Tesla stvorio veliko je i, kako vreme prolazi, postaće još veće".

Dodao je da je Tesla mogao da postane najbogatiji čovek u Americi, ali da to jednostavno nije želeo.

 - Nakon što je Tesla umro, oko 2.000 ljudi prisustvovalo je njegovoj komemoraciji i sahrani. Bilo je mnogo dobitnika Nobelove nagrade koji su tada ili objavljivali članke o Tesli, ili su prisustvovali njegovoj sahrani - rekao je za Tanjug Mark Sajfer, jedan od najuticajnijih Teslinih biografa, koji se decenijma bavi proučavanjem njegovog života.

Teslin biograf kaže da je pronalazač AM i FM radija, Edvin Armstrong bio jedan od onih koji su nosili Teslin kovčeg na sahrani.

Genijalni vizionar, ćudljivi samotnjak, Tesla je svetu podario ukupno oko 300 patenata, a bez pojedinih od njih savremena civlizacija je nezamisliva.

Iako je svojim izumima neizmerno zadužio čovečanstvo, ovaj svet napustio je siromašan i usamljen.

Tesla je sahranjen u katedrali posvećenoj Svetom Jovanu, koja se nalazi na istočnoj strani Menhetna.

U periodu posle 1887. do 1890. godine prijavio je svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmeničnih struja, generatore i motore. Pronalaske je javnosti prikazivao najviše u Američkom institutu elektroinženjera.

U tom periodu Tesla obelodanjuje pronalaske obrtnog magnetnog polja, indukcioni motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance, niz izuma na kojima će se temeljiti potonji razvoj elektrotehnike.

Najveću podršku, posle sukoba sa Edisonom, davala mu je Kompanija Vestinghaus. Ova kompanija je otkupila prvih sedam Teslinih patenata iz oblasti polifaznih struja.

Tesla od 1888, sa stručnjacima Vestinghausa u Pitsburgu radi na praktičnom ostvarenju svojih patenata. Tokom ovog perioda urađene su pripreme za realizaciju prve centrale na Nijagarinim vodopadima po Teslinom polifaznom sistemu. Ona je u redovan rad puštena 15. novembra 1896. godine - snabdevala je električnom energijom grad Bafalo.

Tesla  se zatim  posvetio problematici visokih frekvencija, rendgneskim zracima, inovacijama koje će omogućiti radio sisteme, što će omogućiti razvoj radio-tehnike, bežične telegrafije, radara. Na tome su tada paralelno radili i drugi inovatori.

Posthumno, 1943, Vrhovni sud SAD vratio je Tesli pravo na patent 645.576, čime mu je priznato prvenstvo na patent radija, što je bilo predmet spora, Inače, od 1899, Tesla je uglavnom istraživao u laboratorijama u Kolorado Springsu i potom u Vanderklifu.

Teslina zaostavština, odnosno ono što je od nje ostalo, dopremljena je u Beograd 1951, na osnovu odluke suda u SAD, pošto je za jedinog Teslinog naslednika proglašen Sava Kosanović, njegov nećak, u to vreme diplomata Jugoslavije, piše Telegraf.

Po Tesli je dobila naziv merna jedinica jačine magnetnog polja - i to na stogodišnjicu rođenja, 1956. godine.