Vaskršnji post, poznat i kao Veliki ili Časni post, u 2026. godini počinje 23. februara, a završava se 11. aprila, uoči Vaskrsa.

Reč je o pokretnom postu, čiji početak zavisi od datuma Vaskrsa, i koji se smatra najvažnijim periodom duhovne pripreme u pravoslavnoj godini.

Vaskršnji post 2026. godine:

  • traje od 23. februara do 11. aprila

  • predstavlja najduži i najstroži post u Pravoslavnoj crkvi

  • zabranjene su sve namirnice životinjskog porekla

  • riba je dozvoljena samo dva dana – na Blagovesti i Cveti

  • vino i ulje dozvoljeni su subotom, nedeljom i na praznik Svetih četrdeset mučenika – Mladence

  • poseban naglasak stavlja se na smirenje, molitvu i pokajanje, a ne samo na uzdržavanje od hrane

Tokom Vaskršnjeg posta vernici se uzdržavaju od:

  • mesa

  • jaja

  • mleka i mlečnih proizvoda

  • svih namirnica životinjskog porekla

Šta je i kada dozvoljeno

Vino i ulje
– subotom i nedeljom, kao i na praznik Svetih četrdeset mučenika – Mladence

Riba
– isključivo na Blagovesti i Cveti

Post „na vodi“
– tokom svih ostalih dana

Posebno strogo posti se sredom i petkom, dok se ostalim danima, uz blagoslov duhovnika ili parohijskog sveštenika, post može razrešiti na ulje.

Pripremne nedelje pred Veliki post

Pravoslavna crkva vernike uvodi u post postepeno, kroz četiri pripremne nedelje, koje imaju snažan duhovni značaj:

  • Nedelja o cariniku i fariseju

  • Nedelja o bludnom sinu

  • Nedelja mesopusna

  • Nedelja siropusna (Bela nedelja)

Ove nedelje služe kao duhovni putokaz i poziv na unutrašnju pripremu, a ne samo na promenu načina ishrane.

Nedelja o cariniku i fariseju – početak duhovne pripreme

Prva pripremna nedelja pred Vaskršnji post nosi naziv Nedelja o cariniku i fariseju i označava početak duhovne pripreme za Veliki post. U 2026. godini počela je 2. februara.

Crkva u ovoj sedmici namerno ukida uobičajeni post kako bi vernike sačuvala od farisejskog razmišljanja i hvalisanja postom.

Njena poruka zasniva se na jevanđeljskoj priči koja uči da:

  • je smirenje temelj svake vrline

  • je gordost koren svakog greha

Farisej, koji se hvali svojim postom i delima, pokazuje kako vera bez ljubavi postaje prazna forma. Nasuprot njemu, carinik, svestan svojih slabosti, pred Bogom stoji skrušeno i iskreno se kaje.

Zato se već na samom početku jasno naglašava da nije post taj koji spasava, niti strogo poštovanje pravila bez unutrašnje promene. Post ima smisla samo ako je praćen smirenjem, molitvom i prestankom osuđivanja drugih.

Tokom ovog perioda u bogosluženju počinje upotreba knjige Triod, a na jutrenjima se pevaju pokajni tropari, sa ciljem da se u čoveku probudi najdublji oblik pokajanja – smirenje srca.

Trapava sedmica – zašto se ne posti sredom i petkom

Trapave sedmice su posebni periodi u pravoslavnom crkvenom kalendaru tokom kojih Crkva razrešava post – čak i onda kada su sreda i petak inače obavezni posni dani.

Nedelja o cariniku i fariseju, koja je počela 2. februara, jeste trapava sedmica, tokom koje:

  • se ne posti ni sredom ni petkom

  • post se ukida kako bi se vernici sačuvali od licemerja i formalizma

Iako nema posta, pričešće je moguće, ali uz prethodnu duhovnu pripremu i savet duhovnika.

Post kao put unutrašnje promene

Crkva od samog početka ističe da smisao posta nije samo u uzdržavanju od hrane, već u:

  • smirenju

  • molitvi

  • pokajanju

  • promeni načina života

  • prestanku osuđivanja drugih

Vaskršnji post u 2026. godini traje 48 dana i predstavlja najduži i najstroži post u Pravoslavnoj crkvi. Post je obavezan za sve pravoslavne hrišćane, ali se uvek prilagođava zdravstvenom stanju i duhovnim mogućnostima pojedinca, uz blagoslov sveštenika.