Zbog rata na Bliskom istoku i rastuće nestabilnosti globalnih trgovinskih ruta, mnoge države pokušavaju da obezbede dugoročnu sigurnost snabdevanja hranom. U tom kontekstu, China i Kazakhstan dogovorili su uspostavljanje zajedničke platforme za trgovinu žitaricama, koja će funkcionisati na osnovu kineske Nacionalne internet platforme za trgovinu žitaricama.

Reč je o projektu koji je deo kineske inicijative Belt and Road Initiative, a koji bi mogao značajno da promeni tokove globalne trgovine hranom, piše CPG.

Poljoprivredna razmena između dve zemlje tokom 2025. godine porasla je za 36,8 odsto i dostigla vrednost od 1,97 milijardi dolara, dok je u prva tri meseca 2026. kazahstanski izvoz u Kinu skočio za čak 82,4 odsto, na oko 550 miliona dolara.

Zamenik kazahstanskog ministra poljoprivrede Ermek Kenžehanuli i direktor kineske Državne uprave za hranu i strateške rezerve Liu Huanšin saopštili su da će nova platforma omogućiti kompanijama iz obe države trgovinu sojom, uljaricama i proizvodima iz sektora ulja i masti putem direktnih ugovora i konkurentskih pregovora.

„Kazahstan je važan partner Kini u obezbeđivanju prehrambene sigurnosti i razvoju održivih lanaca snabdevanja poljoprivrednim proizvodima“, izjavio je Liu Huanšin.

Nova digitalna platforma praktično će povezati kineske i kazahstanske proizvođače bez velikog broja posrednika, čime će se smanjiti troškovi i ubrzati trgovina.

Kina pravi alternativni prehrambeni koridor

Dve zemlje razgovarale su i o izgradnji logističkih centara i takozvanih „suvih luka“ na granici, kao i o razmeni tehnologija za skladištenje i preradu hrane.

Za Kazahstan, koji nema izlaz na more, takva infrastruktura je od ključnog značaja jer se izvoz prema Kini gotovo u potpunosti oslanja na kopnene koridore.

Kina ovim projektom pokušava da smanji zavisnost od pomorskih ruta koje postaju sve rizičnije zbog ratova i geopolitičkih sukoba.

Poslednjih godina Peking je dodatno ubrzao strategiju diversifikacije snabdevanja hranom zbog trgovinskih sukoba sa SAD, napetosti sa Australijom i mogućih poremećaja na ključnim pomorskim pravcima kroz Malajski moreuz.

Kazahstan Kini nudi nekoliko velikih prednosti: dve države dele više od 1.700 kilometara granice, Kazahstan raspolaže ogromnim poljoprivrednim površinama i viškovima žitarica i uljarica, dok kopneni transport omogućava stabilnije i jeftinije snabdevanje.

Hrana postaje pitanje nacionalne bezbednosti

Analitičari upozoravaju da ovakav razvoj događaja pokazuje kako hrana sve više postaje geopolitičko i bezbednosno pitanje.

U slučaju ozbiljne globalne prehrambene krize ili blokade morskih puteva, Kina bi zahvaljujući kopnenim koridorima preko Centralne Azije mogla da zadrži pristup ključnim zalihama hrane za svojih 1,4 milijarde stanovnika.

Istovremeno, dugoročni ugovori između Pekinga i Astane mogli bi da promene i globalno tržište hrane.

Sve veći deo kazahstanske proizvodnje žitarica i uljarica biće usmeren direktno prema Kini, umesto prema otvorenom svetskom tržištu, što bi moglo dodatno da pojača konkurenciju velikim izvoznicima poput Brazil, United States i Argentina.

Nova kinesko-kazahstanska platforma zato nije samo trgovinski sporazum — već deo mnogo šire strategije stvaranja paralelnog sistema globalnog snabdevanja hranom u svetu sve većih kriza i neizvesnosti.