Euribor ponovo beleži rast, što direktno utiče na stambene kredite u Srbiji i povećava mesečne obaveze građana. Prema najnovijim podacima, rast referentne kamatne stope već se odražava na rate kredita, a stručnjaci upozoravaju da bi situacija mogla dodatno da se pogorša ukoliko se globalne okolnosti ne stabilizuju.

Prolećno zasedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke biće održano od 13. do 18. aprila u Vašingtonu, gde će glavne teme biti globalna ekonomija, stabilnost finansijskog sistema i smanjenje siromaštva. Ipak, ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da će već prvog dana fokus biti na inflaciji i kamatnim stopama, što nije uobičajena praksa i jasno ukazuje na ozbiljnost trenutne krize na Bliskom istoku i njen globalni uticaj.

Guvernerka MMF-a Kristalina Georgijeva već je upozorila da će rat na Bliskom istoku dovesti do rasta inflacije i usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Čak i u slučaju brzog završetka sukoba, MMF planira da koriguje svoje projekcije – smanji očekivani rast i poveća procene inflacije. Prethodne prognoze govorile su o rastu od 3,3 odsto u 2026. i 3,2 odsto u 2027. godini, ali se sada sve više očekuje scenario viših cena i sporijeg razvoja.

Da pritisci rastu vidi se i kroz kretanje šestomesečnog euribora, koji je krajem prošle nedelje dostigao 2,46 odsto. To je povećanje od oko 0,3 procentna poena u odnosu na početak marta i ujedno najveći mesečni skok još od oktobra 2023. godine.

Glavni uzrok ovog rasta leži u sukobima na Bliskom istoku, koji su podigli cenu nafte i uneli dodatnu neizvesnost na globalna tržišta. Ukoliko se takav trend nastavi, postoji realna mogućnost da Evropska centralna banka reaguje povećanjem kamatnih stopa, što bi dodatno podiglo cenu zaduživanja.

U tom slučaju, posledice bi osetili i građani Srbije, budući da su stambeni krediti u najvećoj meri vezani za evro, ali se otplaćuju u dinarskoj protivvrednosti.

Konkretni efekti već su vidljivi. Za stambeni kredit od 100.000 evra na 25 godina, uz bankarsku maržu od 2,5 odsto, mesečna rata porasla je sa oko 558 na 585 evra. Kod kredita od 150.000 evra, razlika prelazi 40 evra mesečno.

Dodatno zabrinjava i rast dvanaestomesečnog euribora, koji je prešao 2,84 odsto. Razlika između kratkoročnih i dugoročnih stopa značajno je porasla u kratkom periodu, što ukazuje na očekivanja tržišta da bi kamate mogle dalje da rastu.

Evropska centralna banka je 19. marta zadržala kamatne stope na istom nivou, sa depozitnom stopom od dva odsto, ali se promenio ton poruka koje dolaze iz njenog vrha. Predsednica Kristin Lagard više ne pokazuje optimizam kao ranije i upozorava na rastuće inflatorne pritiske i rizike za ekonomski rast.

Analitičari Goldman Saksa očekuju da bi ECB mogla da poveća kamate za dodatnih 0,5 procentnih poena u narednim mesecima. Ukoliko se to dogodi, šestomesečni euribor mogao bi do jeseni da pređe tri odsto.

Za sada, kurs dinara ostaje stabilan i kreće se oko 117 dinara za evro, ali ta stabilnost sve više zavisi od intervencija Narodne banke Srbije. Referentna kamatna stopa NBS iznosi 5,75 odsto i ostaje nepromenjena od septembra 2024. godine.

Razlika između kamatnih stopa u Srbiji i evrozoni odražava cenu održavanja stabilnosti kursa i privlačenja štednje u dinarima. Istovremeno, visoke kamate ograničavaju banke u snižavanju svojih marži, koje se kreću između 2,20 i 2,85 odsto.

Ukupna kamata na stambene kredite sa promenljivom stopom trenutno iznosi između 4,7 i 5,3 odsto, što znači da se približila fiksnim kamatama, koje se kreću od 4,49 do 4,85 odsto.

Ovakva situacija menja računicu i za one koji tek planiraju da uzmu kredit, jer razlika između fiksne i promenljive kamate više gotovo da ne postoji, dok rizik daljeg rasta ostaje.

Na duži rok, razlike postaju još značajnije. Ako euribor ostane na oko 2,5 odsto, ukupni trošak kamata za kredit od 100.000 evra biće veći za oko 14.500 evra u odnosu na scenario sa nižom stopom. Ukoliko poraste na tri odsto, razlika može preći i 21.000 evra.

Istorijski gledano, slični skokovi su već viđeni – tokom finansijske krize 2008. i nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, kada su rate kredita naglo rasle.

Finansijski savetnici ističu da trenutna situacija još nije dramatična kao 2023. godine, ali upozoravaju da bi dalja eskalacija sukoba mogla značajno pogoršati stanje i dovesti do ozbiljnog rasta kamatnih stopa.

Građanima koji otplaćuju stambene kredite savetuje se da u narednom periodu posebno prate dva ključna parametra – kretanje euribora i kurs dinara prema evru.

Nova odluka Evropske centralne banke očekuje se 30. aprila, a upravo će ona, uz razvoj globalne situacije, odrediti dalji pravac kretanja kamatnih stopa i finansijskog opterećenja građana.