Dok traje sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, predsednik Donald Tramp sve češće se okružuje verskim liderima i porukama koje rat stavljaju u širi, gotovo duhovni kontekst. U Ovalnom kabinetu, tokom svečanog okupljanja, hrišćanski pastori prilazili su Trampu, polagali ruke na njega i izgovarali molitve i blagoslove, što je dodatno podgrejalo utisak da se politički i vojni sukob predstavlja i kao borba sa dubljim, ideološkim značenjem.

Kako navodi AFP, iako američki ustav jasno razdvaja crkvu i državu, pojedini članovi Trampove administracije sve otvorenije koriste religijsku retoriku, prikazujući sukob sa Iranom gotovo kao misiju sa višim ciljem.

Na događaju povodom Velike nedelje, hrišćanskog perioda koji simbolizuje stradanje i vaskrsenje Isusa Hrista, sveštenik Frenklin Grejem obratio se predsedniku pozivajući se na biblijsku Knjigu o Esteri. U toj priči, kako je naveo, persijski vladar naređuje istrebljenje Jevreja, što je Grejem povezao sa savremenim Iranom, tvrdeći da današnji režim želi uništenje Jevreja.

 - Danas Iranci, opaki režim ove vlade, žele ubiti svakog Jevrejina i uništiti ih atomskom vatrom. Ali ti si, Oče, postavio predsednika Trampa za ovo vreme. Molimo te, podari mu pobedu – rekao je Grejem, sin poznatog evangeliste Bilija Grejema.

U tim izjavama, međutim, izostavljen je istorijski podatak da je persijski car Kir Veliki, koga Iranci i danas poštuju, bio jedan od prvih vladara koji je Jevrejima omogućio slobodu i povratak iz vavilonskog ropstva.

Slične istorijske i religijske paralele koristi i izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je tokom praznika Pashe uporedio savremeni sukob sa oslobođenjem Jevreja iz Egipta.

Sa druge strane, iranska vlast, koja je od Islamske revolucije 1979. snažno povezana sa religijom, takođe koristi verski narativ. Iranska vojska poredi svoju borbu sa Bitkom kod Karbale iz 680. godine, u kojoj je ubijen Husein, unuk proroka Muhameda, događaj koji šiiti vide kao simbol žrtve i otpora tiraniji.

Istovremeno, pojedini američki zvaničnici dodatno pojačavaju versku dimenziju sukoba. Ministar odbrane Pit Hegset poznat je po stavovima u kojima otvoreno govori o „krstaškom pohodu“. Još 2020. objavio je knjigu „Američki krstaški pohod“, u kojoj poziva na ideološku borbu protiv političkih protivnika.

Njegove tetovaže, uključujući Jerusalimski krst i natpis „Deus Vult“ („Bog to želi“), dodatno podstiču kontroverze, jer se povezuju sa simbolikom srednjovekovnih krstaških ratova. Hegset je u više navrata pozivao Amerikance da se mole svakodnevno, ističući da vera igra važnu ulogu u vojsci i daje „širu sliku“ borbenim snagama.

 - Borimo se protiv verskih fanatika koji žele nuklearno oružje za neki verski Armagedon – izjavio je on u razgovoru za CBS News.

Ipak, ovakav pristup izaziva ozbiljne kritike. Bivši vojni kapelan i profesor Univerziteta Džordžtaun, Kenet Vilijams, upozorava da nametanje jedne religijske perspektive iz pozicije moći može predstavljati zloupotrebu i zanemarivanje verske raznolikosti unutar američke vojske i društva.

 - Kada neko iz komandne strukture favorizuje jednu religiju, to je u najmanju ruku nepažljivo, a u najgorem slučaju zloupotreba moći – istakao je Vilijams.

Protivljenje religijskom opravdavanju rata dolazi i iz samog vrha Rimokatoličke crkve. Papa Lav XIV, prvi Amerikanac na čelu Vatikana, izrazio je nadu da će Tramp pronaći način da smanji nasilje i pronađe izlaz iz sukoba.

U svojoj propovedi na praznik Cveti, papa je poručio da Bog ne prihvata molitve onih koji vode rat, već ih odbacuje, što je dodatno naglasilo razlike u pristupu verskom pitanju.

U međuvremenu, i drugi članovi američke administracije koriste religijski okvir. Potpredsednik Džej Di Vens najavio je objavljivanje knjige o svom prelasku na katoličanstvo pod nazivom „Pričest“, čime dodatno ističe lični verski identitet u političkom kontekstu.

Sam Donald Tramp, iako ranije nije bio poznat kao izrazito religiozna ličnost, tokom političke karijere sve više se oslanja na podršku hrišćanske desnice. Konzervativni verski krugovi podržali su ga naročito nakon što je imenovanjem sudija omogućio ukidanje federalnog prava na abortus.

U svetlu svih ovih događaja, sve je više pitanja da li se savremeni geopolitički sukobi pretvaraju u ideološke i verske obračune, u kojima granica između politike i vere postaje sve tanja.