Danska je poslala snažnu poruku Vašingtonu: Grenland je zaštićen Članom 5 NATO-a i svaki napad bi pokrenuo kolektivnu odbranu. Posle sastanka sa američkim zvaničnicima otkriveni su duboki politički raskoli oko budućnosti Arktika.
Posle susreta sa najvišim američkim zvaničnicima u Vašingtonu, ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen uputio je jasnu i vrlo ozbiljnu poruku: Grenland je obuhvaćen Članom 5 NATO-a, što znači da bi svaki napad na to ostrvo automatski pokrenuo mehanizam kolektivne odbrane čitave Alijanse.
Rasmusen je naglasio da je Danska spremna da učini više kako bi ojačala bezbednost Grenlanda, dodajući da Sjedinjene Američke Države već imaju širok vojni pristup ostrvu. Ukoliko Vašington zatraži dodatno prisustvo svojih snaga, Kopenhagen je spreman da takav zahtev razmotri konstruktivno.
Na konferenciji za novinare, održanoj u danskoj ambasadi u Vašingtonu u prisustvu ministarke spoljnih poslova Grenlanda Vivijan Mocfelt, Rasmusen je rekao da je današnji sastanak sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom održan nakon serije snažnih i, kako je naveo, „upečatljivih“ javnih izjava o Grenlandu. Kako je naglasio, Član 5 NATO-a jasno predviđa da napad na jednu članicu predstavlja napad na sve.
Prema njegovim rečima, glavni cilj razgovora bio je pronalaženje zajedničkog pristupa jačanju bezbednosti u arktičkom regionu. Razgovor sa američkim zvaničnicima opisao je kao iskren, ali istovremeno konstruktivan.
„Razgovarali smo o tome kako da dugoročno obezbedimo Grenland“, rekao je Rasmusen, dodajući da se stavovi i dalje značajno razlikuju. Kako je istakao, predsednik SAD Donald Tramp je vrlo jasno izneo svoju poziciju, dok Danska i Grenland imaju drugačiji pogled na budućnost ostrva.
Rasmusen je naglasio da Kopenhagen i dalje veruje da se bezbednost Grenlanda može očuvati unutar postojećeg političkog i bezbednosnog okvira. On je takođe poručio da su Danska i Grenland potpuno protiv svake ideje koja bi ugrozila teritorijalni integritet Danske ili pravo grenlandskog naroda na samoopredeljenje.
„Dakle, imamo fundamentalno neslaganje, ali se u isto vreme slažemo da se ne slažemo“, rekao je danski ministar.
On je najavio i formiranje zajedničke radne grupe na visokom nivou, čiji će zadatak biti da ispita da li je moguće približiti ove suprotstavljene stavove. Ta grupa će se fokusirati na bezbednosne brige Sjedinjenih Država u vezi sa Arktikom, ali uz poštovanje danskih „crvenih linija“. Prvi sastanak te grupe očekuje se u narednim nedeljama.
Sa svoje strane, ministarka spoljnih poslova Grenlanda Vivijan Mocfelt poručila je da Grenland želi da dodatno ojača saradnju sa Sjedinjenim Državama kao saveznikom, ali da ne želi da bude u vlasništvu SAD.
Ona je istakla da nikada nije bilo važnije da se podvuče da su Danska i Grenland saveznici Amerike, kao i da sarađuju sa Vašingtonom već dugi niz godina i da žele da to čine i u budućnosti. Mocfelt je naglasila potrebu da se odnosi „normalizuju“ u trenutku kada se retorika sve više zaoštrava.
Mocfelt i Rasmusen sastali su se danas sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom. Razgovor je trajao 50 minuta i održan je u Ajzenhauerovoj zgradi, nedaleko od Bele kuće, nakon što je sastanak prethodno premešten sa originalne lokacije.
Podsetimo, Grenland je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske, ali se poslednjih meseci našao u centru pažnje administracije Donalda Trampa zbog svog strateškog značaja za Arktik i američku nacionalnu bezbednost.
Komentari (0)