Posle priče o strndžanju, odnosno orgijanju sa decom u pećini Kršior, na teritoriji opštine Majdanpek, nedaleko od sela Debeli Lug, ekipi Alo! je postalo jasno zašto je kult seksa, uz kult mrtvih, toliko prisutan kod Vlaha.

Daleko od toga da ljubav i volja za životom nisu pokretačke energije i kod ostalih naroda, ali činjenica je da samo na prostoru istočne Srbije i danas postoje mistični ritali kojima se utiče na oba pola. Nekima se muškarci „vezuju“ (raznim napicima i bajalicama „ubija“ mu se moć potencije), drugima se vračare služe da spoje dvoje (najčešće jedno od njih ni ne sluti otkud to da mu se odjednom dopada baš ta osoba), ali najjeziviji je običaj venčavanja sa pokojnicima.

Godinu dana živi u kući pokojnika

- Poslednja crna svadba održana je baš u ovim krajevima, u selu Debeli Lug, pre desetak godina. To je jedan od vlaških običaja koji su krajnje čudni, neki od njih su jezivi, neki su korisni - pričao je naš vodič, Rade Stojković Misirac, a mi smo se pretvorili u uvo.

- Kada neko umre mlad, svejedno da li je to momak ili devojka, ukoliko su nevenčani a dugo su zajedno ili su se verili, onda se praktikuje običaj crne svadbe. Češće se dešavalo da mladići ginu, pa se ovaj ritual više vezuje za njih, mada ima slučajeva i kad je obrnuto. Kako god, pokojniku ili pokojnici oblače svadbeno odelo. Ako je reč o muškarcu, pre spuštanja u raku, mlada u beloj venčanici zaklinje mu se na vernost. Sve podseća na svadbu, samo što ove svatovi plaču i kukaju - naveo je Rade.

Box: Image
Mnoge običaje zabeležile su TV kamere
 

 

Box: Enterfilet

Prema njegovim rečima, narednih godinu dana mlada je imala obavezu da živi u kući pokojnog mladića, sa njegovim roditeljima.

- Tokom tog perioda, nije smela da ima nikakvu vezu, ni romantičnu ni seksualnu, sa drugim. Po isteku 365 dana, crna svadba se raskidala i ona je mogla da nastavi sa svojim životom - objasnio je Rade.

Box: Image
 

Venčanje sa pokojnikom pominje se i u „Istoriji Rima“ Nikolaja A. Maškina, baš kao i rasprostranjenost tog običaja širom Rimskog carstva. Očigledno je da je opstao do savremenog doba, a nas je zanimalo da li su devojka i pokojnik morali da registruju brak i kod matičara.

- Ne, ali ih je venčavao sveštenik - istakao je naš vodič, i dodao da ima popova koji rade kao bilo koje drugo preduzeće.

Box: Enterfilet

Posle godinu dana brak se raskidao složenim obredom, a suština je bila u lomljenju svadbenog barjaka na grobu pokojnika.

- Tek posle toga devojke su bile slobodne. Zamislite kako im je bilo, ranije su se mnogo mlađe udavale, često su to bile jedva punoletne devojčice. Ali, sve su to sastavni delovi bogate baštine ovog naroda - objasnio je Rade i najavio zanimljivu priču o kraljici Nataliji.

Prokleta šuma kraljice Natalije

- Šuma sa leve strane nekad davno je pripadala kraljici Nataliji Obrenović. Ona je bila supruga Milana Obrenovića, kralja Srbije. Šuma je ogromna, počinje odavde pa do Kučeva, ima četrdesetak kilometara. Natalija je majka Aleksandra Obrenovića koji je 1903. ubijen u Beogradu, zajedno sa Dragom Mašin koja je bila Natalijina družbenica u Francuskoj i Italiji. Kad se desilo ubistvo njenog sina, kraljica je prešla u katoličanstvo i rešila je da celokupnu imovinu u Srbiji pokloni nekom - otkrivao nam je nepoznate detalje Rade dok smo pokušavali da zamislimo koliko je to 40 kilometara šume.

Box: Image
 

- Prvo je htela da je pokloni ljudima iz ovog kraja, ali niko nije smeo da prihvati poklon zato što su se plašili osvete Karađorđevića, jer su oni smenili Obrenoviće. Potom je htela da je pokloni bogatijim beogradskim porodicama, ali ni one nisu smele da je prihvate. Na kraju, nakon deset godina, darivala ju je Beogradskom univerzitetu, odnosno, Šumarskom fakultetu. Otad je to njihovo ogledno dobro, a u selu Debeli Lug imaju praksu i smeštaj - završio je Rade, koga je angažovala agencija Explore-Serbia i koja nam je omogućila ovo divno putovanje.

Box: YouTube video

 

Box: Enterfilet