Mnogi amateri voćari krečenje stabala doživljavaju kao dekoraciju pred prolećne praznike. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je reč o važnoj zaštitnoj meri koja čuva voćke od pucanja kore i oštećenja izazvanih naglim temperaturnim promenama. Ako se krečenje ostavi za proleće – efekat zaštite je praktično izgubljen.

Nije ukras, već zaštita

Bela stabla jesu simbol urednog dvorišta, ali njihova funkcija je mnogo ozbiljnija. Krečenje ima zadatak da odbija sunčeve zrake tokom zime i spreči pregrevanje kore u sunčanim danima.

Tamna kora apsorbuje toplotu, pa se tokom vedrih zimskih dana može znatno zagrejati, naročito na južnoj strani stabla. Kada temperatura naglo padne nakon zalaska sunca, dolazi do smrzavanja sokova u tkivu, njihovog širenja i pucanja kore – pojave poznate kao mrazopuc. Bela površina reflektuje svetlost i održava stabilniju temperaturu debla, čime se smanjuje rizik od oštećenja.

Najveća greška: pogrešan tajming

Mnogi voćari stabla kreče u aprilu, pred praznike, radi lepšeg izgleda voćnjaka. Iako vizuelno deluje uredno, zaštitna funkcija tada je minimalna.

Optimalno vreme za krečenje je kasna jesen i početak zime – od novembra do januara. Ako padavine tokom zime isperu sloj, preporučuje se obnavljanje premaza krajem januara ili u februaru, pre jačih oscilacija temperature.

Ko je najosetljiviji?

Posebnu pažnju treba posvetiti koštičavim voćkama:

  • Kajsija

  • Šljiva

  • Trešnja

Ove vrste imaju osetljiviju koru i sklonije su pucanju, a svaka pukotina može postati ulaz za bakterije i gljivice koje dovode do sušenja stabla i pojave smole.

Mlada stabla su takođe rizična jer im je kora tanka i glatka, pa lakše dolazi do oštećenja od sunca.

Kod sasvim mladih sadnica (prva godina), klasičan gašeni kreč može biti prejak. U tom slučaju preporučuju se blaži rastvori ili vodene, unutrašnje latex boje razblažene u odnosu 50:50. Uljane boje se ne smeju koristiti jer mogu oštetiti i „ugušiti“ stablo.

Priprema pre krečenja

Pre nanošenja smeše potrebno je ukloniti staru koru, mahovinu i lišajeve.

Mahovina zadržava vlagu i predstavlja pogodno mesto za prezimljavanje insekata i spora gljivica. Čišćenje se obavlja tupim strugalicama ili četkama (mekšim za mlada, čvršćim za starija stabla), uz oprez da se ne ošteti zdravo tkivo. Preporučuje se postavljanje folije ispod stabla kako bi se sav uklonjeni materijal sakupio i izneo iz voćnjaka.

Kako napraviti smešu

Mnogi voćari koriste proverenu domaću recepturu koja obezbeđuje belinu, postojanost i dezinfekciju:

  • 5 kg gašenog (hidratisanog) kreča

  • 500 g kuhinjske soli (poboljšava prijanjanje)

  • 250 g sumpora u prahu (fungicidno dejstvo) ili oko 100 g plavog kamena

  • 8–10 litara vode (ili više, u zavisnosti od gustine)

Vodu dodavati postepeno dok se ne dobije konzistencija slična jogurtu ili ređoj pavlaci. Smešu je najbolje pripremiti dan ranije kako bi se sastojci dobro povezali.

Pravilno nanošenje

Krečenje se obavlja po suvom vremenu, kada je temperatura iznad nule (idealno 2–5°C ili više).

Premaz treba naneti od samog dna debla – čak i malo ispod nivoa zemlje – pa sve do prvih grana. Preporučuje se premazivanje i donjih delova skeletnih grana (30–40 cm), jer su račve posebno podložne pucanju.

Zimsko krečenje nije stari običaj bez svrhe, već važna agrotehnička mera. Osim što sprečava mehanička oštećenja od mraza, pomaže u dezinfekciji kore i može odložiti prerano kretanje vegetacije – što je od presudne važnosti u godinama sa kasnim prolećnim mrazevima.