Bogojavljenje se obeležava 19. januara i spada u red nepokretnih praznika — datum je uvek isti. Ovaj veliki hrišćanski dan ustanovljen je u znak sećanja na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada je imao 30 godina, a krstio ga je Sveti Jovan.

Bogojavljenje je jedan od 15 najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve i u kalendaru je označen crvenim slovom. Upravo tog dana završavaju se i takozvani „nekršteni dani“ koji traju od Božića.

Na Bogojavljenje se ne posti

Bez obzira na to u koji dan u nedelji pada, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Praznik je uvek mrsan i predstavlja dan duhovne radosti, osvećenja i novog početka.

Događaj krštenja Hristovog

Prema Svetom pismu, Sveti Jovan je, prepoznajući u Isusu Mesiju, rekao:
„Ti treba mene da krstiš, a Ti dolaziš meni?“
Hristos mu je odgovorio:
„Ostavi sada, jer nam treba ispuniti svaku pravdu.“

Nakon toga Isus je ušao u Jordan, a tada se dogodilo jedno od najvažnijih javljanja Boga ljudima: nebo se otvorilo, Duh Sveti sišao je u obliku goluba, a sa neba se čuo glas Boga Oca:
„Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji.“

Ovim činom Bog se prvi put javio u tri lica — Otac, Sin i Sveti Duh — zbog čega praznik i nosi naziv Bogojavljenje.

Veliko osvećenje vode

Na Krstovdan, uoči praznika, ali i na sam dan Bogojavljenja, u svim pravoslavnim hramovima vrši se veliko osvećenje vode.

Bogojavljenska vodica se nosi kući i čuva tokom cele godine kao velika svetinja. Prema verovanju, ona se nikada ne kvari jer je osvećena silom Duha Svetoga.

Njome se:

  • kropi dom radi zaštite i blagoslova

  • pije radi zdravlja i duhovnog očišćenja

  • koristi kao osvećena voda u posebnim trenucima tokom godine

U narodu se smatra snažnim simbolom vere, zaštite i duhovne obnove.

Bogojavljenje je praznik koji nas podseća na značaj krštenja, ali i na moć vere i blagoslova koji se, prema hrišćanskom učenju, prenosi kroz osvećenu vodu.