Početni strahovi nestali kao rukom odneseni
Eksperiment je započet 2015. godine kao pilot-projekat sa oko 2.500 zaposlenih, što je činilo više od 1% radne populacije. Posle ogromnog uspeha, sa 86% učesnika koji su podržali ideju, program je zvanično uveden 2019. godine. Danas gotovo 90% radnika u ovoj zemlji radi 36 sati nedeljno, umesto prethodnih 40, bez smanjenja plate.
Strahovi su bili brojni: pad produktivnosti, povećani troškovi za kompanije, problemi u pružanju usluga. Međutim, rezultati su ih sve demantovali. Produktivnost je ostala stabilna, a u nekim sektorima čak i porasla. Ključ uspeha? Bolje mentalno zdravlje radnika, što je generacija Z jasno isticala kao prioritet, navodi Farmingdale Observer.
Tehnologija kao saveznik, a ne neprijatelj
Jedan od najznačajnijih efekata ove promene je povećanje rodne ravnopravnosti. Četvorodnevna radna nedelja je omogućila muškarcima da više učestvuju u porodičnom životu, što je dovelo do pravednije podele roditeljskih i kućnih obaveza.
Za razliku od Belgije, gde se kraći radni dan nadoknađuje dužim radnim satima, ovde su i plate i radni uslovi ostali nepromenjeni. To je postignuto zahvaljujući snažnoj digitalizaciji: država je uložila u jednu od najmodernijih internet infrastruktura na svetu, dostupnu čak i u najudaljenijim ruralnim oblastima.
Ovo je omogućilo efikasno uvođenje rada na daljinu, bez pada produktivnosti. Generacija Z, odrasla u digitalnom okruženju, bez problema se prilagodila ovom modelu rada.
Inspiracija za ostatak sveta
Promene nisu ostale samo u domenu posla. Građani ove zemlje izveštavaju o značajnom poboljšanju kvaliteta života. Imaju više vremena za porodicu, prijatelje i hobije, manje su pod stresom i generalno su srećniji i ispunjeniji.
María Hjálmtýsdóttir, aktivistkinja i nastavnica, kaže:
"Kraća radna nedelja je ogromno poboljšala život mojoj porodici. Za 90% nas, 36 radnih sati nedeljno znači manje stresa, više zadovoljstva na poslu i više vremena za uživanje u životu."
Pilot-projekti su sada u toku u Nemačkoj, Portugalu, Španiji i Velikoj Britaniji, dok je Belgija već donela zakon, ali sa ograničenom primenom zbog nadoknade sati.
Nova budućnost rada – i dublja podela oko Evropske unije
Uprkos uspehu četvorodnevne radne nedelje, pitanje članstva u Evropskoj uniji i dalje deli društvo. Na prevremenim izborima u subotu, građani ove zemlje imaće priliku da se izjasne i o ovom pitanju. Samo Socijaldemokrate i liberalna partija Reforma podržavaju ulazak u EU, dok su zeleni, konzervativci i ostali liberali u vladajućoj koaliciji – protiv.
Generacija Z nije bila naivna
Iskustvo ove severne zemlje pokazuje da četvorodnevna radna nedelja nije utopija, već dostižna i održiva realnost. Stavljanjem čoveka u centar ekonomskog sistema, stvoren je humaniji i održiviji radni model koji bi mogao da inspiriše čitav svet.
Generacija Z, često potcenjena, bila je u pravu – rad može da se prilagodi čoveku, a ne obrnuto. Njihove prognoze su se obistinile. Duboka promena odnosa prema radu nije samo moguća – već je poželjna.
Mogućnost uvođenja četvorodnevne radne nedelje u Srbiji
U Srbiji se sve češće diskutuje o ideji uvođenja četvorodnevne radne nedelje, ali njena realizacija suočava se s brojnim izazovima.
Zakonski okvir i trenutna praksa
Trenutno, Zakon o radu u Srbiji propisuje radnu nedelju od 40 sati, raspoređenih na pet radnih dana. Iako zakon omogućava fleksibilnost u rasporedu radnog vremena, formalno uvođenje četvorodnevne radne nedelje zahteva izmene zakonskih propisa.
Pilot-projekti i inicijative
Nekoliko kompanija u Srbiji već je eksperimentalno uvelo četvorodnevnu radnu nedelju. Na primer, kompanija Mikroelektronika iz Zemuna, koja se bavi proizvodnjom mikročipova, i agencija Olaf&McAteer, implementirale su ovaj model rada, beležeći pozitivne rezultate u pogledu produktivnosti i zadovoljstva zaposlenih.
Stavovi stručnjaka i sindikata
Stručnjaci i predstavnici sindikata ističu da bi uvođenje četvorodnevne radne nedelje u Srbiji bilo izazovno, s obzirom na trenutne uslove rada. Mnogi radnici već sada rade više od zakonski propisanih 40 sati nedeljno, a u nekim sektorima, poput industrije i usluga, šestočasovni radni dan je standard.
Perspektive i preporuke
Iako postoje pozitivni primeri i interesovanje za ovaj model rada, šira primena četvorodnevne radne nedelje u Srbiji zahteva:
Izmene zakonodavstva koje bi omogućile fleksibilnije radno vreme.
Povećanje produktivnosti i efikasnosti rada.
Promenu kulture rada i veću svest o važnosti balansa između posla i privatnog života.
Uvođenje četvorodnevne radne nedelje u Srbiji je ambiciozan cilj koji zahteva koordinisane napore zakonodavaca, poslodavaca i zaposlenih
BONUS VIDEO
Komentari (0)