Nove tenzije između Kube i Sjedinjenih Američkih Država izazvale su ozbiljnu pažnju međunarodne javnosti nakon što je zamenik ministra spoljnih poslova Kube Karlos Fernandes de Kosio poručio da Havana zadržava „legitimno pravo na samoodbranu“ u slučaju američkog vojnog napada.

Kubanski zvaničnik reagovao je na sve intenzivnije medijske navode u američkim medijima o navodnim pripremama Kube za moguće vojne operacije dronovima protiv američkih ciljeva u regionu.

– Antikubanski napori da se opravda, bez ikakvog izgovora, vojna agresija protiv Kube intenziviraju se iz sata u sat, sa sve neverovatnijim optužbama. Sjedinjene Američke Države su agresor. Kuba, kao napadnuta zemlja, poziva se na pravo na samoodbranu – napisao je Fernandes de Kosio na društvenoj mreži Iks.

Njegova izjava usledila je nakon izveštaja američkog portala „Aksios“, koji je, pozivajući se na obaveštajne izvore, naveo da je Kuba poslednjih godina nabavila više od 300 vojnih dronova i da razmatra scenarije njihove upotrebe u slučaju eventualnog sukoba sa Vašingtonom.

Po nekim izvorima iz Havane Kuba će u slučaju invazije izvršiti napad na američko tlo.

Prema tim navodima, među potencijalnim metama mogli bi da se nađu američka vojna baza u zalivu Gvantanamo, ratni brodovi američke mornarice, pa čak i Ki Vest na Floridi, koji se nalazi na svega oko 170 kilometara od kubanske obale.

Iako zvanična Havana nije direktno potvrdila takve planove, oštra retorika kubanskih vlasti dodatno je podigla tenzije između dve zemlje čiji su odnosi decenijama opterećeni dubokim političkim i ideološkim sukobima.

Američka baza u Gvantanamu predstavlja jedno od najosetljivijih pitanja u odnosima Vašingtona i Havane još od početka 20. veka. Kuba smatra da je teritorija baze praktično okupirana i već decenijama zahteva njeno vraćanje pod kubanski suverenitet.

Istovremeno, razvoj vojnih dronova postao je važan deo savremenih vojnih strategija čak i manjih država, jer omogućava relativno jeftin način nanošenja ozbiljne štete protivniku bez upotrebe klasičnih vazdušnih snaga.

Vojni analitičari upozoravaju da bi eventualna militarizacija odnosa između Kube i SAD predstavljala ozbiljan bezbednosni problem za ceo Karipski region.

Poslednjih godina odnosi dve države ponovo su zahladneli nakon kratkog perioda otopljavanja tokom administracije Baraka Obame. Sankcije, politički pritisci i optužbe za mešanje u regionalna pitanja ponovo su vratili odnose Vašingtona i Havane na nivo ozbiljnog neprijateljstva.

Posebnu pažnju izaziva činjenica da je američki predsednik DOnald Tramp više puta najavljivao invaziju na Kubu i da je uveo pomorsku blokadu ostrva.