Turci
Foto: Printscreen/Vlada Crne Gore

Kako podseća Borba, koreni problema sežu pre promene vlasti, kada su vlade koje je većinski predvodila Demokratska partija socijalista (DPS), faktički afirmisale kontroverzne biznismene iz Turske – među kojima su bili i pojedinci potraživani od strane turskih i ruskih državnih organa.

Sedat Peker – narko-bos na svadbi Đukanovićevog sina

Jedan od najpoznatijih među njima jeste Sedat Peker, turski narko-bos poznat po trgovini kokainom, koji je bio gost na svadbi sina bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Peker se nakon bekstva iz Turske skrivao u Crnoj Gori, gde je, prema izvorima, imao bliske kontakte sa azerbejdžanskim milijarderom Telmanom Ismailovim, kojem je 43. Vlada Crne Gore, na čelu sa Dritanom Abazovićem, odobrila državljanstvo.

Sastanak u Vladi i prijem kod potpredsednika Husovića

Veze turskih „biznismena“ sa tadašnjim vlastima išle su toliko daleko da je 2019. godine Peker ušao u zgradu Vlade Crne Gore, gde ga je, prema dostupnim snimcima, dočekao tadašnji potpredsednik Rafet Husović.

Na upite novinara Vijesti da li je tog dana bio povećan nivo bezbednosti u zgradi Vlade, iz kabineta tadašnjeg premijera Duška Markovića nije stigao odgovor.

Iz Husovićevog kabineta su kasnije saopštili da je sastanak bio „isključivo informativnog karaktera“, objašnjavajući da se radilo o grupi turskih investitora koji su „boravili više dana u Crnoj Gori i želeli da se upoznaju sa mogućnostima ulaganja“.

„Potpredsednik Husović upoznao je goste sa mogućnostima za investiranje u oblasti građevine, turizma i poljoprivrede. S obzirom na to da su investitori boravili više dana u Crnoj Gori, nismo se bavili njihovom proverom u smislu koji ste naveli u pitanju“, naveli su tada iz kabineta potpredsednika Vlade.

Peker se pohvalio susretom na Instagramu

Sedat Peker se ubrzo pohvalio objavom na svom Instagram profilu, gde je objavio video snimak dolaska u zgradu Vlade i fotografije sa ministrom saobraćaja Osmanom Nurkovićem.

U tom periodu Pekeru je u Turskoj suđeno za niz teških krivičnih dela – od organizovanja kriminalne grupe i trgovine drogom, do pokušaja ubistva.

Povezanost sa slučajem „Ergenekon“ i osude u Turskoj

Peker je bio jedan od optuženih u čuvenom slučaju „Ergenekon“, u kojem su se teretili visoki vojni i politički zvaničnici za pokušaj oružane pobune protiv predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i njegove partije.

Suđenje je trajalo pet godina, a obuhvatilo je 275 osoba – među kojima su bili generali, političari, advokati i novinari.
Peker je bio optužen za pokušaj ubistva, organizovani kriminal i posedovanje oružja, ali je nakon višemesečnog pritvora oslobođen.

Podrška Erdoganu i povratak u javnost

Nakon izlaska iz zatvora 2014. godine, Peker je, prema pisanju portala Ahval, postao otvoreni pristalica predsednika Erdogana i njegovih politika.

Svetski mediji opisivali su ga kao „tvrdo-linijaškog turskog nacionalistu“ koji je na političkim skupovima držao govore podrške Erdoganu i Partiji pravde i razvoja.

Otvorena pitanja bez odgovora

Iz kabineta bivšeg premijera Duška Markovića nikada nije stigao odgovor na ključna pitanja:
– Da li je Peker zvanično posetio predstavnike Vlade?
– Na čiji predlog je poseta organizovana i sa kim je sve razgovarao?
– Da li je potpredsednik Husović bio upoznat sa njegovom kriminalnom prošlošću?
– Da li su njegovi savetnici upozorili na to s kim se sastaje?

Poznato je, međutim, da je Peker tada bio gost Telmana Ismailova, azerbejdžanskog milijardera čiji se sin Alekper Ismailov dovodio u vezu sa upravljanjem kockarnicom „Casino Avala“ u Budvi.

Ismailov i ruske poternice

Ruski portal CrimeRussia ranije je objavio da Telmana Ismailova potražuju ruske vlasti zbog pokušaja ubistva pevača Avrama Rusa, kao i za organizovanje ubistava dvojice biznismena.
Ismailov je navodno sponzorisao karijeru Avrama Rusa, a prema izveštajima ruskih medija, tereti se i za više slučajeva nasilja i finansijskih prevara.

Zaključak

Priča o prisustvu turskih kriminalnih struktura u Crnoj Gori ne počinje današnjim incidentima.
Ona pokazuje da su veze između stranih kriminalnih mreža i domaćih političkih struktura postojale godinama – i da su se često pravdale „investicionim interesima“.

U svetlu aktuelnih događaja, ta pitanja ponovo izlaze na površinu i zahtevaju odgovornost, proveru i transparentnost od strane državnih institucija.7

Bonus video:

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading