NAJSTARIJE GROBLJE NA SVETU? Otkriveni ostaci sahranjenih ljudi stari 100.000 godina u Izraelu (FOTO)
Arheolozi u Izraelu možda su otkrili najstarije poznato grobno mesto na svetu, nakon što su u pećini Tinšemet pronašli pažljivo položene ljudske skelete stare između 100.000 i 110.000 godina. Reč je o revolucionarnom otkriću koje baca novo svetlo na rane rituale i pogled na smrt kod naših dalekih predaka.
Otkriće je izvršeno u pećini bogatoj slepim miševima, smeštenoj u brdima centralnog Izraela. Istraživači su iskopali ostatke pet ranih ljudi u fetalnom položaju, zakopane u dubokoj jami. Pored kostiju pronađeni su neobični predmeti — bazaltni kamenčići, ostaci životinja i fragmenti okera — za koje naučnici veruju da su korišćeni u pogrebnim obredima.
Profesor Josi Zajdner, jedan od vođa iskopavanja, opisao je nalaz kao „neverovatnu inovaciju za našu vrstu“, dok arheolog Kristijan Trajon ističe da lokalna mikroklima i slojevi pepela, nastali verovatno iz ritualnih vatri, predstavljaju idealne uslove za očuvanje materijala.
„U nekim slučajevima, kosti su toliko dobro očuvane da možemo videti i položaj prstiju — jedan skelet je imao ruke pažljivo sklopljene ispod glave“, rekao je Trajon. Pećina Tinšemet, datovana u srednji paleolit (između 250.000 i 30.000 godina p.n.e), sada se svrstava među najvažnija nalazišta za proučavanje ljudske evolucije.
Tanjug
Pogledaj galeriju
Tanjug
Pogledaj galeriju
Tanjug
Pogledaj galeriju
Tanjug
Pogledaj galeriju
Tanjug
Pogledaj galeriju
Iako su slični nalazi ranije zabeleženi u pećinama Skul i Kafzeh na severu Izraela, novo iskopavanje pruža znatno preciznije datiranje i jasnije dokaze o postojanju pogrebnih običaja. Neki stručnjaci spekulišu da je praksa sahranjivanja mogla postojati i ranije — čak pre 200.000 godina — pozivajući se na kontroverzne nalaze iz Južne Afrike, ali većina naučne zajednice ostaje oprezna prema takvim tvrdnjama.
Iskopavanja u Tinšemet pećini započeta su još 2016. godine i trajaće godinama, jer svaki fragment alata, kosti ili predmeta mora biti pažljivo dokumentovan. Desetine studenata i stručnjaka koriste najfinije alate — uključujući zubarske bušilice — kako bi sačuvali svaki detalj ove izuzetne arheološke riznice.
Nalazi su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu u martu ove godine i predstavljaju jedan od najznačajnijih uvida u rane tragove ljudske duhovnosti i svesti o smrti.
BONUS VIDEO
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)