Arheologija
Foto: Alo/Shutterstock

Otkriće je izvršeno u pećini bogatoj slepim miševima, smeštenoj u brdima centralnog Izraela. Istraživači su iskopali ostatke pet ranih ljudi u fetalnom položaju, zakopane u dubokoj jami. Pored kostiju pronađeni su neobični predmeti — bazaltni kamenčići, ostaci životinja i fragmenti okera — za koje naučnici veruju da su korišćeni u pogrebnim obredima.

Profesor Josi Zajdner, jedan od vođa iskopavanja, opisao je nalaz kao „neverovatnu inovaciju za našu vrstu“, dok arheolog Kristijan Trajon ističe da lokalna mikroklima i slojevi pepela, nastali verovatno iz ritualnih vatri, predstavljaju idealne uslove za očuvanje materijala.

„U nekim slučajevima, kosti su toliko dobro očuvane da možemo videti i položaj prstiju — jedan skelet je imao ruke pažljivo sklopljene ispod glave“, rekao je Trajon. Pećina Tinšemet, datovana u srednji paleolit (između 250.000 i 30.000 godina p.n.e), sada se svrstava među najvažnija nalazišta za proučavanje ljudske evolucije.

Iako su slični nalazi ranije zabeleženi u pećinama Skul i Kafzeh na severu Izraela, novo iskopavanje pruža znatno preciznije datiranje i jasnije dokaze o postojanju pogrebnih običaja. Neki stručnjaci spekulišu da je praksa sahranjivanja mogla postojati i ranije — čak pre 200.000 godina — pozivajući se na kontroverzne nalaze iz Južne Afrike, ali većina naučne zajednice ostaje oprezna prema takvim tvrdnjama.

Iskopavanja u Tinšemet pećini započeta su još 2016. godine i trajaće godinama, jer svaki fragment alata, kosti ili predmeta mora biti pažljivo dokumentovan. Desetine studenata i stručnjaka koriste najfinije alate — uključujući zubarske bušilice — kako bi sačuvali svaki detalj ove izuzetne arheološke riznice.

Nalazi su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu u martu ove godine i predstavljaju jedan od najznačajnijih uvida u rane tragove ljudske duhovnosti i svesti o smrti.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading