NAJJAČI SMO! Objavljena rang-lista najboljih rakija: Bronzana viljamovka!
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Posle lepe vesti da je šljivovica uvršćena na Uneskovu listu nematerijalnog nasleđa, stigla je još jedna, ništa manje zanimljiva. Prema poslednjem glasanju na čuvenom gastro-portalu Tasteatlas.com, naša viljamovka je zauzela treće mesto od 50 najpopularnijih alkoholnih pića.

U prvih 25 nalaze se još tri srpska brenda. Na 19. mestu je rakija, na 22. šljivovica, a na 25. dunjevača.

Na ovom portalu su srpsku viljamovku opisali kao vrstu voćne rakije koja se destiluje od kruške viljamovke.

- Ovaj blag i aromatičan alkohol se smatra najboljom vrstom voćne rakije koja se proizvodi u regionu. Viljamovka se pravi od svežih, zrelih krušaka koje se fermentišu pre destilacije. Rezultat je bistra i bezbojna rakija koja obično ima intenzivnu aromu kruške, blag ukus i dugu, zagrevajuću završnicu. Viljamovka se tradicionalno pije kao aperitiv i treba je servirati dobro ohlađenu. Neki proizvođači ostave cele kruške u boci, to se postiže tako što se boca stavi na granu dok je plod još mlad, a zatim pusti da raste i sazre u boci. Plod se potom odseče, a flaša se vadi i puni destilovanom rakijom. Proizvode se i druge vrste rakija od kruške, ali obično imaju generički naziv kruškovača - naveli su na ovom portalu.

NAJJAČI SMO! Objavljena rang-lista najboljih rakija: Bronzana viljamovka!

Foto: Shutterstock

 

 

Na prvom mestu našla se meksička reposado tekila, na drugom je škotski islay skoč, a osim Srbije, od zemalja iz okruženja, pojavila se još Hrvatska sa slavonskom šljivovicom.

Kako je za Alo! istakao sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Aleksandar Bogunović, i Nemci i Francuzi prave šljivovicu, ali samo našu je Unesko stavio na svoju listu.

- Naša rakija ima dušu, pravi se od najkvalitetnijih plodova, po najboljoj tehnologiji. Uz to uvek odleži u buradima od kvalitetnog drveta. Zato ne čudi što sve više osvaja svet i što je sve češće piju i oni koji pre nisu ni znali za nju - rekao je Bogunović.

Prema njegovim rečima, Hrvati su na lokalnom nivou zaštitili slavonsku, mi našu, šumadijsku šljivovicu.

- Ali, to nije dovoljno, treba ih učiniti prepoznatljivim i na svetskom tržištu. Nama je potrebna velika i jaka kampanja tim povodom, pre svega u smislu da uz rakiju treba ponuditi i priču o tradiciji, korenima, svemu što je prati. Uneskovo priznanje šljivovici je dodatni instrument u tom poduhvatu - zaključio je Bogunović.

Pročitajte najnovije VESTI SA FRONTA

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading